Schmidt ide! Samo još da to vidimo

Čak je i njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pisao o mogućem dogovoru između Milorada Dodika kojem su SAD nedavno ukinule sankcije i predstavnika američke administracije te opcije da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini podnese ostavku.

Sve su glasnije spekulacije da bi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon neslavnog mandata mogao biti zamijenjen kolegom iz Sjedinjenih Američkih Država. Takve tvrdnje pojavile su se još krajem prošle godine kada se govorilo da Amerikanci planiraju Schmidtovu smjenu, a on je poručio kako nema namjeru otići dok ne ispuni svoj mandat te sa su velike šanse da u BiH dočeka Opće izbore 2026.

"Prethodno djelovanje Christiana Schmidta, u fazi u kojoj je bio aktivan, usko je vezano za mandat posljednjeg američkog ambasadora Murphya. Nisam siguran da će doći do zamjene o kojoj se špekulira, a sve i da dođe, pitanje je u čemu bi bila suštinska razlika, s obzirom da je politika i svih dosadašnjih visokih predstavnika uglavnom bila rezultanta konstelacije moći zainteresiranih stranih faktora u BiH, odnosno, i konkretnom slučaju, manje-više sredstvo američke politike", izjavio je za Stav profesor Vahidin Preljević, germanist i analitičar.

Zbog insistiranja Vašingtona da se u BiH primjenjuju lokalno prihvatljiva politička rješenja, a ne bonske ovlasti uprkos podršci Uredu visokog predstavnika, sada bi se moglo pristupiti imenovanju Schmidtove zamjene.

"Možda bi izravni američki namjesnik za BiH, ako do toga dođe, bio signal da se Trumpova administracija želi pojačano uključiti u političke procese, a možda bi imala i simbolički značaj u okviru neoimperijalnog modela koji trenutno slijedi Vašington. Bio bi to signal da energetski ili neki drugi ekonomski projekti o kojima se govori (Južna interkonekcija, berza u Brčkom, aerodrom itd.) očito imaju veći geostrateški značaj nego što mislimo", smatra Prljević.

Velika vjerovatnoća je da pitanje državne imovine, zaštićeno odlukom OHR-a, bude predmet djelovanja novog visokog predstavnika jer ukoliko Parlament BiH konačno ne regulira to pitanje, novi predstavnik međunarodne zajednice to sam može riješiti, što je posebno važno u kontekstu izgradnje trase Južne plinske interkonekcije.

Potencijalna smjena Christiana Schmidta otvorila bi pitanje pravca u kojem će se kretati međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini u narednim godinama.

"Nisam siguran da bi, šta god mislili o Schmidtu, to bila vijest koja bi nas trebala obradovati, imajući u vidu da se Sarajevo svojom krivicom svelo na ulogu pukog statiste u ovim geopolitičkim manevrima", zaključuje Prljević.

Autentična tumačenja

Schmidtov mandat obilježile su kontroverzne intervencije, posebno one iz izborne noći 2. oktobra 2022. godine, kada je koristeći se bonskim ovlastima izmijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon.

Taj potez ocijenjen je kao direktno miješanje u izborni rezultat i političku volju građana.

I dok jedan dio javnosti poziva na veće intervencije Schmidta u smislu deblokade rada Doma naroda Parlamenta BiH te rješavanju finansijske krize u kojoj se našao BHRT, s druge strane zastupnici iz Narodne skupštine -a, njih 32, žele zahtjevom upućenim državnom Ustavnom sudu osporiti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je proglasio, a prema kojima je pravosnažno osuđen i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Ukoliko bi na čelo OHR-a došao predstavnik iz Sjedinjenih Američkih Država, to bi značilo i redefiniranje odnosa snaga unutar same međunarodne zajednice. Iz Vašingtona se u posljednje vrijeme poziva na dogovor domaćih političkih aktera, čak i kada takav dogovor izostaje.

U tom kontekstu posebno je osjetljivo pitanje državne imovine. To je politička crvena linija institucija države i vlasti u entitetu Rs. Dosadašnje odluke visokog predstavnika, kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom do donošenja zakona na državnom nivou, predstavljale su svojevrsnu branu jednostranim potezima entitetskih vlasti.

Isto tako Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma BiH je glasovima HDZ-a, SDS-a i Ujedinjene Srpske sredinom februara usvojila mišljenje prema kojem Schmidt nema ustavnu nadležnost da donosi zakone.

Schmidt na meti

Time je odgovoreno Ustavnom sudu BiH koji će odlučivati o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Schmidtovih izmjena Krivičnog zakona, uzimajući u obzir i mišljenje Ustavnopravne komisije koje nije obavezujuće.

Ako bi novi visoki predstavnik odlučio ublažiti takav pristup i manje ili nikako posezati za bonskim ovlastima te prepustiti rješavanje svih bitnih pitanja lokalnim akterima, vjerovatno bi se otvorio prostor za dodatnu institucionalnu fragmentaciju i apsolutnu nemogućnost postizanja dogovora kada je u pitanju poštivanje državotovrnih elemenata BiH te ustavne podjele nadležnosti.

No, odlučniji pristup i eventualno nametanje zakonskih rješenja značilo bi novi talas političkih tenzija, ali i jasnu poruku da je pitanje imovine temelj državnog suvereniteta, a ne predmet političke trgovine.

Šaputanja o dogovoru između dijela američke administracije i aktera iz Rs-a dodatno podgrijavaju percepciju da se međunarodna politika prema BiH prilagođava geopolitičkim prioritetima, a ne unutrašnjim reformskim procesima.

U susret Općim izborima 2026. godine, eventualna promjena na čelu OHR-a imala bi i simboličku težinu. Pitanje je da li bi novi mandat međunarodnog nadzora značio povratak snažnijem intervencionizmu ili, naprotiv, postepeno povlačenje i prepuštanje domaćim političkim elitama da same snose punu odgovornost za blokade i krize koje proizvode.

Nakon tri decenije međunarodnog tutorstva, Bosna i Hercegovina i dalje stoji između nametnutih rješenja i nefunkcionalnih domaćih kompromisa.

Na taj način smjena ili podnošenje ostavke visokog predstavnika, ukoliko do nje dođe, bila bi više od personalne promjene.

(Stav.ba)