Sanja Vulić bi mogla ući u Predsjedništvo BiH!?

Upražnjeno mjesto popunjava se iz reda zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji su iste nacionalnosti i član Predsjedništva koji je napustio funkciju.

Prema istraživanjima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Željka Cvijanović, aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najveće šanse u utrci za predsjednika entiteta Rs.

Kako je rečeno Politicki.ba, SNSD je uradio detaljno, tajno istraživanje javnog mnjenja.

Po njemu, Cvijanović je neprikosnovena i kada je u pitanju bilo koji kandidat opozicije o kojem su mediji do sada spekulirali kao mogući takmac (ili takmaci) u predsjedničkoj utrci 23. novembra ove godine.

SNSD još uvijek nije "prelomio".

Osim Cvijanović, razmatra se i mogućnost da Siniša Karan bude kandidat.

Bivši ministar policije Rs i aktuelni ministar visokog obrazovanja ni blizu ne stoji tako dobro u anketama javnog mnjenja.

Za razliku od Cvijanović, ako bi on bio kandidat, utrka s Brankom Blanušem, mogućim zajedničkim kandidatom većine opozicionih stranaka u Rs-u bila bi puno neizvjesnija.

Ako bi, pak, kandidaturu dobila Cvijanović, otvara se onda pitanje popune upražnjenog mjesta u Predsjedništvu BiH.

Kolektivni šef države u više je navrata imao popune.

Prvi put se to desilo prije 25 godina!

Alija Izetbegović je napustio mjesto bosanskog (bošnjačkog) člana Predsjedništva BiH 14. oktobra 2000. Objašnjeno je da je to uradio primarno iz zdravstvenih razloga, podsjeća Politicki.ba.

Halid Genjac je formalno preuzeo mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva — njegov mandat zvanično počinje 14. oktobra 2000. i trajao je do 30. marta 2001. godine.

Nakon što je Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH, smijenjen odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha 7. marta 2001. zbog aktivnosti vezanih za tzv. „hrvatsku samoupravu“ u Hercegovini i pokušaj stvaranja paralelnih institucija, njegovo mjesto je ostalo upražnjeno.

U skladu s procedurama, Parlamentarna skupština BiH je potom izabrala Jozu Križanovića (SDP BiH) za hrvatskog člana Predsjedništva.

On je na dužnost stupio 14. marta 2001. i ostao do 28. februara 2002., kada je nakon općih izbora na njegovo mjesto došao Dragan Čović.

Mirko Šarović je bio srpski (Rs) član Predsjedništva od 28. oktobra 2002. do 2. aprila 2003.. Podnio je ostavku početkom aprila 2003. zbog afere poznate kao "Orao" (prodaja/servis dijelova za avione Iračkim vlastima) i navoda o prisluškivanju / špijunaži koje su otkrile međunarodne snage (SFOR) i OHR. Prethodno je bilo jasno da bi ga visoki predstavnik mogao smijeniti, pa je Šarović izabrao ostavku.

Nakon njegove ostavke, Borislav Paravac (SDS) je izabran/imenovan za srpskog (Rs) člana Predsjedništva i stupio je na dužnost 10. aprila 2003. godine. Na dužnosti je bio do 6. novembra 2006. godine, kada je na izborima pobijedio SNSD-ov kandidat Nebojša Radmanović.

Paravac je ovih dana prisutan na medijskoj sceni.

Sud BiH ga je u prvostepenom postuku oslobodio optužbi za ratne zločine.

Optužnica ga je teretila da je, kao predsjednik Kriznog štaba Srpske općine Doboj tokom rata, učestvovao u širokom i sistematskom napadu na bošnjačko i hrvatsko stanovništvo na područjima Doboj i Teslić od otprilike 3. maja 1992. do kraja 1993. godine. Tu su navodi o ubistvima, prisilnim preseljenjima, mučenju, nezakonitim pritvaranjima, prisilnim nestancima, uništavanju vjerskih objekata i slično.

Prvostepenom presudom od 6. augusta 2024., Sud Bosne i Hercegovine je oslobodio Borislava Paravca (kao i ostale optužene: Andriju Bjeloševića i Milana Savića) optužbi za zločin protiv čovječnosti na području Doboja i Teslića.

Dragan Čović je obavljao funkciju hrvatskog člana Predsjedništva od 28. oktobra 2002. do 9. maja 2005.. Na taj datum visoki predstavnik Paddy Ashdown ga je smijenio s funkcije zbog optužbi za zloupotrebu položaja i korupcijske prirode optužbi (uključeno je nekoliko istraga i optužbi koje su dovele do intervencije visokog predstavnika).

Nakon smjene Čovića, Parlament je imenovao Ivu Mira Jovića za hrvatskog člana Predsjedništva — Jović je stupio na dužnost 9. maja 2005. i ostao u Predsjedništvu do 6. novembra 2006. godine, navodi Politicki.ba.

Dakle, upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH popunjava se po zakonom definiranoj proceduri.

A Zakon predviđa da se na tu poziciju delegira neko od zastupnika Predstavničkog doma Državnog parlamneta iz reda istog naroda iz kojeg je kandidat koji je, iz ovih ili onih razloga napustio funkciju.

Predstavnički dom nominira kandidata ili kandidatkinju, a o prijedlogu glasaju svi zastupnici.

Nakon toga, prijedlog ide na potvrdu u Dom naroda BiH.

Ako tamo ne dobije podršku kluba naroda čiji je pripadnik (u ovom slučaju glasalo bi 5 srpskih delegata), postupak se može ponoviti još dva puta. Treći put se odlučuje glasanjem svih delegata Doma naroda.

U martu 2020. godine je rekla:

"Za mene Milorad Dodik ne da je Tito, nego je bog".

A onda je kasnije u nekoliko navrata to ponavljala i pojačavala do "titule" "apsolutnog boga", podsjeća Politicki.ba.

Time je samo nastojala dodatno pojačavati svoju poziciju kod neprikosnovenog vladara SNSD-a.

Hoće li time dobiti mjesto u Predsjedništvu BiH do općih izbora naredne godine, vidjet ćemo.

Puno je nepoznanica u igri.

Ali, ako Cvijanović bude kandidat SNSD-a, njeno mjesto u Predsjedništvu BiH morat će popuniti neko od zastupnika SNSD-a.

Vulić bi mogla, tako, zahvaljujući besprizornom šlihtanju vođi dobiti i to mjesto.

Ako se opet nešto ne zakomplicira...