Tokom sastanka u Moskvi u martu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je svom kineskom kolegi Xi Jinpingu da će Rusija "ratovati [najmanje] pet godina" u Ukrajini, otkrili su izvori, piše Katsuji Nakazawa za Nikkei.
Ovo je očigledno bio Putinov način da sumira situaciju koja u to vrijeme nije bila naklonjena Rusiji i da uvjeri Xija da će Rusija na kraju izaći kao pobjednik.
Vjerovatne implikacije bile su da bi dugotrajni rat favorizirao dobro naoružanog partnera Kine.
S druge strane, ova primjedba je bila i upozorenje Xiju da ne mijenja svoj proruski stav.
Ovo je bilo prvo Xijevo putovanje u Rusiju nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. To je također bio prvi put da je Xi posjetio ovu zemlju nakon što je Kina ukinula svoju strogu politiku nulte stope COIVD-a.
Bez obzira da li je Xi bio uvjeren, Putinova izjava na samitu ima ključ za razumijevanje niza misterioznih implikacija u odnosima Rusije i Kine, od kineske mirovne misije u Evropi u maju do toga da Kina smijeni svog ministra vanjskih poslova nekoliko mjeseci kasnije.
Upravo je u Velikoj palati Kremlja u Moskvi 21. marta Vladimir Putin spomenuo Xiju da će ruski rat u Ukrajini trajati najmanje "pet godina".
Nedavno je The New York Times izvijestio da Putin barem od septembra koristi posrednike da signalizira da je otvoren za prekid vatre pod uslovom da Rusija može zadržati teritorije koje sada zauzima.
Ali s obzirom na Putinove riječi upućene Xiju u martu, koje su otkrili višestruki izvori upoznati s diplomatskim manevrisanjem između Kine i Rusije, namjere ruskog lidera za prekid vatre ne bi se trebale uzimati zdravo za gotovo.
Moguće je da Putin želi samo da stvori iluziju da se kreće ka prekidu vatre ili čak miru uoči ruskih predsjedničkih izbora u martu, vjerujući da bi mu takva atmosfera pogodovala na biralištima.
U međuvremenu, Xijeva Kina je ponovo razmotrila svoju strategiju, djelimično zasnovanu na Putinovoj opasci o "pet godina" u martu.
Ako se rat između Rusije i Ukrajine produži, to bi značajno utjecalo na planove i ambicije koje Xi ima za svoj treći mandat bez presedana na mjestu predsjednika Kine i generalnog sekretara Komunističke partije. Njeov veliki san - ujedinjenja Tajvana s kontinentalnom Kinom također bi mogao biti pogođen.
Ali malo je vjerovatno da je Xi bio potpuno uvjeren u Putinovu opasku. Xi se već ljuti na Putina još od samita Kine i Rusije održanog 4. februara 2022., na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022. godine.
Tokom samita Zimskih olimpijskih igara, Putin nije pokazivao nikakve znake da će pokrenuti invaziju na Ukrajinu u punom obimu. Ali ta invazija je ipak došla, 24. februara, uz blitz za koji je Rusija vjerovala da će biti dovoljno moćan da o ubori ukrajinsku vladu u Kijevu.
Na svojim razgovorima 20 dana ranije, Xi i Putin su proglasili partnerstvo "bez ograničenja" između svojih zemalja. Stoga je bilo sasvim prirodno da ljudi širom svijeta zaključe da je Kina sve znala.
Ali to nije bio slučaj. Kina je pogrešno procijenila prave namjere Rusije.
Peking, koji je sigurno znao da se ruske snage gomilaju u blizini granice sa Ukrajinom, mora da je zaključio da će te trupe izvršiti invaziju samo na istočni dio Ukrajine.
U svakom slučaju, Xijeva administracija nije očekivala potpunu invaziju, posebno onu koja će početi samo četiri dana nakon zatvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i sedmicu prije otvaranja Zimskih paraolimpijskih igara - festivala mira .
