Od promjene vlasti 30. augusta 2020. godine u Crnoj Gori prisustvujemo povampirenju četničke ideologije. Tome je crnogorska javnost svjedočila skoro svakodnevno. Pjevane su četničke pjesme, veličani četnički zločini i njihove vođe Draža Miahilović i Pavle Đurišić. Držani su parastosi Mihailoviću. Onom održanom ovog ljeta prisustvovali su i čelnici nikšićke opštine Marko Kovačević i Nemanja Vuković… Izvjesno je da će od ponedjeljka na čelu državnog parlamenta biti četnički vojvoda Andrija Mandić, koji dolazi iz partije koja je velikosrpski i proruski orijentisana.
Nije se ovo desilo iznenada, preko noći. Decenijama unazad bilo je najprije stidljivih, potom sve agresivnijih pokušaja promocije četništva u slobodarskoj, antifašističkoj Crnoj Gori. Ali četnička ideologija do augusta 2020. nije bila vladajuća u Crnoj Gori. Od tada – jeste, piše crnogorski portal CdM.me.
CdM će podsjetiti na neke primjere od 2020. naovamo, kojima se na skandalozan način glorifikovalo četništvo, a vinovnici svega toga prošli nekažnjeno.
Dana 2. septembra 2020. su “oslobodioci” u Podgorici ispred Hrama Hristovog vaskrsenja istakli crnu četničku zastavu na kojoj je pisalo “Sa verom u Boga za kralja i otadžbinu“.
Za one koji ne znaju ili su zaboravili, pod tom zastavom su se od 1941. do 1945. godine borili protiv partizana pripadnici fašističkog, kvislinškog, kolaborantskog pokreta Draže Mihailovića.
Promocija četničke ideologije vidljiva je bila i u Budvi gdje je sa razglasa ispred zgrade opštine puštena četnička pjesma “Đedova kokarda“.
Tada su provocirani i građani Malesije. Tako je u mjesnoj zajednici Vranj na električnim stubovima osvanula srpska trobojka sa porukom “Vjera je vječna, vjera je slavna, naša vjera pravoslavna”.
Simpatizeri četnika tada su zauzeli značajne funkcije u Crnoj Gori.
Najpoznatija i ona koja je u crnogorski obrazovni sistem uvela promotere četničke ideologije je samozvana žena – četnik, tada ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
Književnik Bećir Vuković bio je na čelu Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. Za njega je Draža Mihailović vođa Trećeg srpskog ustanka.
„Narod zna: nema velikih djela bez žrve. To je Draža! Žrtva! Najdublja rana je i određuje visinu. Ja i danas po toj rani, i po toj visini, prepoznajem ljude. Ti ljudi, sa tom ranom, četničkim ranom, moja su braća. …. Četnici su bili i ostali gospodari. Poslije njih – nema gospode”, napisao je Vuković u autorskom tekstu, objavljenom na portalu Vidovdan maja 2018.
Bivši poslanik prosrpskog Demokratskog fronta, Budimir Aleksić bio je predložen za ambasadora Crne Gore u Sarajevu.
Javnosti je, Aleksić poznat i kao incijator podizanja spomenika u Beranama četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica u Crnoj Gori.
Pamtiće se i slučaj učiteljice Bojane Đačić koja je na društvenim mrežama objavila fotografiju sa šajkačom na kojoj je bila kokarda. Nju je Bratić postavila za direktorku Osnovne škole “Ristan Pavlović” ali je nakon burne reakcije javnosti smijenjena.
Ona je bila postavljena za direktorku škole koja nosi ime Ristana Pavlovića – učitelja, partizanskog borca, učesnika Prvog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a koga su 1942. godine strijeljali upravo četnici.
Šajkača koju je Đačić držala na glavi je simbol prepoznatljiv kod četničkih kolaboracionista iz vremena Drugog svjetskog rata, ali i po zlu upamćen tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka.
Naime, pod tim simbolom vojne i paravojne snage velikosrpskog projekta počinili su ratne zločine širom bivše Jugoslavije.
Burne reakcije pratile su imenovanje Vuka Vujovića, funkcionera Demokratske narodne partije iz Bara, za šefa kabineta tadašnje ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović. Na njegovom Facebook nalogu bile su njegove fotografije u četničkoj ikonografiji u društvu “četničkog vojvode” Milete Pavićevića.
Pavićević je, crnogorskoj javnosti, poznat po dočeku nacionaliste i teroriste Nikole Kavaje u Podgorici 1999. godine, kojem je prisustvovao i bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se kasnije pravdao da se slučajno zatekao u tom društvu.
Ove godine u julu su dva vodeća gradska čelnika Nikšića, predsjednici Opštine Marko Kovačević i parlamenta Nemanja Vuković, prisustvovali pomenu Draži Mihailoviću koji se svake godine odvija u objektima Srpske pravoslavne crkve.
Protiv Kovačevića je ranije ove godine podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore, jer je tokom intoniranja državne himne 3. jula držao ispružen srednji prst, što su zabilježile kamere.
Oživljavanju, romantizovanju i prihvatanju četničkog pokreta u Crnoj Gori najviše je doprinijela Srpska pravoslavna crkva koja se javno svrstala na jednu stranu i koja glorifikuje pripadnike četničkog pokreta.
Episkop budimljansko-nikšićki Metodije je više puta veličao vođe četnika.
On je u augustu ove godine tokom parastosa u Gornjem Zaostru, koji je prethodio tradicionalnom četničkom skupu, oštro napao partizanski pokret tvrdeći da stoje iza velikih zločina uključujući i za istoriju nepoznate navodne zločine prema Italijanima koji su bili okupatorska vojska u Crnoj Gori.
I sveštenik SPC Gojko Perović četničkog vođu Mihailovića i njegove sljedbenike vidi kao antifašističke borce za slobodu.
“U pogledu na istoriju Drugog svjetskog rata koji su imali i do danas imaju vodeći političari i istoričari Zapada, Mihailovićevi četnici su, u najvećoj mjeri – antifašistički borci za slobodu”, naveo je Perović 2022.
