Poruka iz Turske za BiH

Prvi direktni sukob Erdogana sa Putinom u trenutku rastuće krize sa Ukrajinom ali i sa Bosnom i Hercegovinom.

Piše:Fuad Đidić

Sabri Demiri, šef najužeg tima turskog predsjednika Erdogana 21. februara, tokom krakog boravka u Sarajevu, prenio je poruku Denisu Bećireviću da “Turska snažno podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

Gost iz Ankare također, prenio uvjeravanja kako Bosna i Hercegovina u budućnosti uvijek može računati na "snažnu podršku prijateljske Turske".

Po svom diplomatskom karakteru ovo je bila prilično neobična i jaka poruka.

Turska je karakterom ove posjete dala karakter važnosti i urgentnosti poruci predsjednika Erdogana.

Ankara je zapravo, u Sarajevo poslala čovjeka iz sjene kako bi odgovorila na zabrinutost ne samo Bećirovića, nego,i Konakovića, koji su odvojenim susretima u protekle dvije sedmice MVP Fidanu, prenijeli prilično dramatična upozorenja o planovima Dodika da razbije BiH i, odvoji Rs.

Sličnu vrstu upozorenja također Erdoganu je lično prenio predsjedavajući Parlamenta BiH, Denis Zvizdić, kada se 28. januara 2025.god. u Ankari sastao sa turskim predsjednikom i zatražio povećanje broja turskih vojnika u sastavu jedinica EUFOR Althea.
***
Samo dva dana prije dolaska Sabri Demirija u Sarajevo donedavni lider slobodnog svijeta, Zelenski stigao je u Ankaru sa uvjerenjem da je Turska dio "globalnog diplomatskog narativa", da njen glas ima "svoju težinu", i, da u glavnom gradu Turske može pronaći platformu preko koje bi poslao svoj glas u svijet o nepravdi koja se čini njegovoj zemlji.

Tokom neočekivanog susreta Zelenskog i Erdogana, koji je održan u sjeni velikog diplomatskog događaja u Rijadu od 18. februara 2025. pod pokroviteljstvom saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana (MBS), ukrajinski lider se osvrnuo na "uspostavu europske vojske" koja prema Zelenskom ne bi imala svoju "potrebnu snagu i, značaj bez učešća Turske".

Predsjednik Erdogan je tokom razgovora potvrdio ove ambicije Turske za priključivanje nekoj budućoj evropskoj alijansi i tom prilikom aludirao na više tekućih ugovora Turske o isporuci dron-tehnologije: TCG Anadolu te, borbenih aviona "Kaan fighter jets" kao i dalekometnih raketa za neke evropske zemlje kao npr. Portugal, Španiju, Italiju ali, i Hrvatsku...

Dok je diktirao poruku svom savjetniku na putu za Bosnu, Erdogan, poznat po svome balansirajućem stavu u rusko-ukrajinskom ratu, po prvi puta se, eksplicitnim izjavama i istovjetnim riječima za BiH, izravno suprotstavio Putinu u pogledu očuvanja teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

"Podržavamo nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet Ukrajine" rekao je Erdogan i, dodao - da "Rusija mora vratiti Krim" pod okrilje Ukrajine što do sada, tako glasno nije izustila niti jedna evropska sila.

Zašto baš, sada ovako dosljedno Erdoganovo suprotstavljanje Putinu; da li je "timing" dolaska emisara Sabrija Demirija u Sarajevo, njegova vrlo jasna poruka o BiH, samo puka slučajnost ili, je dio strategije za aktivnije tursko vojno uključivanje u tokove nove evropske vojne arhitekture.

Postoji više razloga zašto se Turska odlučila poslati ovako jake poruke istovremeno, prema Ukrajini ali, i prema Bosni.

Njena diplomatija, za razliku od vodećih evropskih zemalja, zasnovana je na novom samopouzdanju koje je stekla poslije događanja u Siriji kada je diplomatski vješto nadigrala Rusiju i Iran i tako pokazala svoj rastući nezavisni položaj unutar NATO snaga.

U turskim diplomatskim krugovima nema mnogo dilema da Turska sa nikakvim simpatijama gleda na minuli američko-ruski Samit u Rijadu pogotovo, zato što je imala potajnu nadu da bi zapravo Ankara, zbog svog balansiranog odnosa u ukrajinsko-ruskom ratu, mogla biti najbolje mjesto za takvu vrstu razgovora.

Tako je Samit u Rijadu, prema nekim turskim ocjenama, imao posve drugu zadaću i cilj a to je zapravo, rješavanje pitanja Bliskog Istoka a, ne rješavanje pitanja stvarnog mira u Ukrajini.
***
Poslije susreta sa Zelenskim u Ankari postalo je jasnije kako se Turska namjerava pridružiti vodećem zapadnim zemljama koje sve manje vjeruju da je Rusija stvarno "supersila" i, to uvjerenje grade na činjenici da za 3 godine rata nije uspjela riješiti pitanje Ukrajine, kao što ni Milošević za 3 godine sa JNA armadom, nije uspio riješiti rat u Bosni onako kako je zamislio.

Erdogan je poslao svog bliskog savjetnika u Sarajevo zbog prevashodne brige o strateškim interesima Turske na Balkanu a ne samo straha od prelijevanja sukoba preko granica BiH, već i zbog daljeg vojnog približavanje zemljama Zapada kao druga sila po broju vojnika unutar NATO-a. i 12 najveći izvoznik vojne opreme i, dalekometnih raketa na evropsko tržište.

Međutim, važno je ukazati i na činjenicu kako je Erdogan duboko svjestan da rješenje pitanja Ukrajine u konačnici će bitno uticati i na rješenje pitanja BiH kako u očuvanje njene teritorijalne cjelovitosti tako, i u pogledu njenog suvereniteta i nezavisnosti.

Međutim, treba znati da se Turska diplomatija prevashodno oslanja na umjeće pregovaračkih sposobnosti i jačanje svog utjecaja kroz sredstva vlastite diplomatske ekspertize.

Ili, kao što kaže vodeći turski vanjskopolitički komentator Ihsan Aktaš:

"Gdje god danas postoje goruća pitanja tu je prisutna Turska kao ključni igrač u diplomatskim naporima…"

Samo što je izostavio reći – “nikada nema diplomatskih napora bez podrške dobre vojne sile".