Rat u susjednoj Ukrajini dodatno je ubrzao proces udaljavanja Moldavije od Rusije, posebno u energetskom sektoru. Nekada gotovo potpuno zavisna od ruskog plina i električne energije iz Pridnjestrovlja, ova zemlja danas ubrzano gradi alternativne pravce snabdijevanja i jača veze s evropskom mrežom.
Jedan od ključnih projekata je takozvana „Linija nezavisnosti“, visokonaponski dalekovod dug 156 kilometara koji će povezati Kišinjev s Vulkaneštijem na jugu zemlje, a time i s Rumunijom i evropskim elektroenergetskim sistemom. Završetak radova planiran je za kraj maja 2026. godine.
Na čelu projekta je Ruslan Surugiu, dugogodišnji stručnjak za energetiku i direktor Jedinice za implementaciju energetskih projekata Moldavije. Ističe da je riječ o projektu od presudnog značaja za energetsku sigurnost zemlje i konačno oslobađanje od političkih pritisaka iz Moskve.
Decenijama je Moldavija bila izložena energetskim ucjenama, budući da je Rusija koristila isporuke plina kao sredstvo političkog utjecaja. Prekid isporuka često je uslijedio u trenucima političkih neslaganja. Dodatni problem predstavljao je zastarjeli plinovod koji prolazi kroz Ukrajinu i Pridnjestrovlje, gdje se ruski plin koristio za proizvodnju većine električne energije za Moldaviju.
Situacija se počela mijenjati nakon 2019. godine, kada su pokrenuti projekti diverzifikacije snabdijevanja. Modernizacija tzv. vertikalnog plinskog koridora omogućila je dopremu plina iz drugih pravaca, uključujući Rumuniju, a ključna gasna interkonekcija završena je 2021. godine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine dodatno je ubrzala procese. Sinhronizacija elektroenergetske mreže Moldavije s evropskim sistemom, koja inače traje godinama, završena je za manje od mjesec dana. Time je zemlja dobila mogućnost direktnog uvoza električne energije iz Evrope.
Ipak, naslijeđeni problemi i dalje opterećuju sektor. Dug koji ruski Gazprom potražuje od Moldovagaza godinama je bio sredstvo političkog pritiska. Dok ruska strana govori o stotinama miliona dolara, nezavisne revizije taj iznos značajno umanjuju, a pojedini stručnjaci tvrde da stvarni dug praktično ne postoji.
Poseban izazov predstavlja Pridnjestrovlje, koje je decenijama koristilo ruski plin bez plaćanja. Danas se nalazi u potpunoj zavisnosti od isporuka preko Moldovagaza, ali i dalje odbija uslove Evropske unije za stabilnije snabdijevanje, koji uključuju poboljšanje stanja ljudskih prava.
Ministar energetike Dorin Junghietu naglašava da je cilj potpuna energetska nezavisnost, ali i prelazak na tržišne principe. To uključuje povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i ukidanje privilegovanih aranžmana za Pridnjestrovlje, čak i ako takve mjere kratkoročno izazovu poteškoće.
Napredak u energetskom sektoru prepoznat je i u izvještajima Evropske unije o proširenju. Iako je ranije planirano da Moldavija pristupi EU do 2028. godine, vlasti sada ciljaju 2030. godinu. U međuvremenu, razmatraju se i alternativne opcije, uključujući potencijalno ujedinjenje s Rumunijom kao brži put ka evropskim i sigurnosnim integracijama.
Uprkos napretku, borba protiv korupcije ostaje ključni izazov. Iako je Moldavija ostvarila određeni napredak u reformama i poboljšala svoj rezultat na indeksima percepcije korupcije, problemi u sektorima poput energetike i građevinarstva i dalje su prisutni.
Predstavnici civilnog društva upozoravaju da je sistem i dalje krhak, te da težnja ka članstvu u EU ne smije dovesti do zanemarivanja unutrašnjih problema. Ističu da je upravo transparentnost i kritički odnos prema vlastima ključan za dugoročni uspjeh reformi u zemlji koja se nalazi na jednoj od najosjetljivijih geopolitičkih linija u Evropi.
