Ukoliko vlast ne reaguje, cifra od 6.000 izgubljenih radnih mjesta u prošloj godini mogla bi se udvostručiti, što zbog lošeg izbora kadrova, što zbog nesposobnosti da se nose s bilo kakvom krizom.
Piše: Lejla Memčić Herić
Od uspostavljanja vlasti na nivou Federacije BiH nakon Općih izbora 2022., kreću i smjene u javnim preduzećima. HDZ i stranke Trojke postavljaju svoje kadrove na rukovodeće pozicije – što je uobičajena praksa nakon dolaska na vlast svih stranaka u BiH. Odgovornost stranaka je da traže balans između lojalnost i stručnosti, ali u ovom ciklusu vlasti nije dugo trebalo da se pokaže kako su izabrani kadrovi apsolutni promašaj.
Ni Vlada Federacije, koja je imenovala te kadrove, ne može se pohvaliti velikim rezultatima, osim 11 kilometara otvorenog autoputa. Hvale se i ekonomskim mjerama kao što su povećanje minimalne plate na 1.000 KM i uvođenje neradne nedjelje. Ipak, ove mjere su za posljedicu imale gubitak više od 6.000 radnih mjesta, nakon godina rasta zaposlenosti, a mali i srednji biznisi bilježe pad prihoda. I ovaj trend se nastavlja.
Kriza upravljanja Federacijom ogleda se i u ogromnim kreditnim zaduženjima. Nedavno je Vlada FBiH objavila da se na Londonskoj berzi planira zadužiti za 800 miliona eura. Ova kriza u Vladi FBiH prelila se i na preduzeća čije je kadrove imenovala Vlada premijera Nermina Nikšića.
Autoceste pred kolapsom
U utorak je turska kompanija Cengiz obavijestila upravu Javnog preduzeća Autoceste FBiH da zbog dugovanja obustavlja sve radove na izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionica Medakovo-Poprikuše, iako je nekoliko dana prije ove objave premijer Nikšić uvjeravao javnost da se gradi. Radove je obustavila i bh. kompanija Euro-Asfalt.
Novca za isplatu nema jer su iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB) poručili Vladi Federacije da neće isplaćivati nove tranše kredita sve dok se ne smijeni aktuelno rukovodstvo Autocesta. Finansiranje je zaustavljeno nakon što je Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo istragu protiv uprave Autocesta FBiH na čelu sa direktorom Denisom Lasićem i izvršnim direktorom Asmirom Dževlanom zbog sumnje na korupciju u projektu izgradnje autoputa.
Autoceste FBiH bilježe rast dugova i probleme s likvidnošću (Foto: Autoceste FBiH - Dionica Vranduk - Ponirak, mart 2025.)
Uz argument kako ni ranije uprave, koje su pod istragom domaćih tužilaštava nisu valjale, Vlada FBiH odbija da smijeni Lasića i Dževlana. Svjesni su da bi ove smjene odblokirale isplatu novca, ali je Nikšić prije desetak dana kazao da su problemi s EBRD-om riješeni. Danas vidimo da to i nije istina.
"Zahtjev za smjenu nije stigao, niti oni mogu niti imaju pravo tražiti smjene. Oni mogu tražiti da razmotrimo situaciju, ali da biste nekoga smjenjivali, morate imati dokaze. U suprotnom ulazite u procese gdje vas ljudi tuže. Ne pada mi na pamet da odgovaram zbog bilo koga zato što sam za nečiji ćejf, ili za spašavanje nekoga iz međunarodnih finansijskih institucija ili prethodnih uprava poduzeo nešto što nije u skladu sa zakonom", poručuje Nikšić.
I iz Autocesta su krajem prošle godine demantovali EIB kazavši kako nije prekinuto finansiranje Koridora Vc iako su iz EIB-a objasnili razloge obustave finansiranja.
Početkom godine pisali smo o tome kako je uprava Autocesta obavijestila Vladu FBiH da prihodi od akciza, cestarina i korištenja cestovnog zemljišta više nisu dovoljni za redovno vraćanje međunarodnih dugova, posebno onih vezanih za izgradnju Koridora Vc. Kazali su da je ozbiljno narušen finansijski položaj ovog javnog preduzeća.
O novoj obustavi radova šute i Autoceste i premijer Nikšić, odnosno Vlada FBiH. Još jednom je, ispred interesa javnosti koja više od dva desetljeća čeka završetak Koridora Vc, stavljen interes kadrova koji nanose štetu Autocestama, Federaciji, a na kraju i državi BiH i njenim građanima.
Aerodrom Sarajevo bez funkcionalne uprave
Prije dvije sedmice za vršioca dužnosti direktora Aerodroma Sarajevo Vlada FBiH je imenovala Dinu Selimovića, doskorašnjeg savjetnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, iako je Nadzorni odbor prvobitno utvrdio da on ne ispunjava kriterije za ovu poziciju. Tek nakon intervencije Ureda za zakonodavstvo FBiH, koji je dao tumačenje da vršioci dužnosti ne moraju ispunjavati sve formalne uslove, Selimović je naknadno imenovan na ograničen mandat do završetka konkursne procedure.
Korijeni krize nastale lošim kadroviranjem sežu u 2024. i 2025. godinu. Tada je za direktora imenovan Sanin Ramezić (kadar Naroda i pravde), ali je cijeli proces ubrzo postao predmet istrage. Na prijedlog POSKOK-a, Vrhovni sud FBiH izrekao je mjere zabrane njemu i članovima Nadzornog odbora, Benjaminu Mešaku, Adnanu Mahmutoviću i Žanu Matiću. Time je aerodrom u jednom trenutku ostao praktično bez funkcionalne uprave.
Nakon toga uslijedile su nove smjene i imenovanja. Novi Nadzorni odbor imenovao je Amadeo Mandić (kadar SDP-a) za vršioca dužnosti direktora, ali je čak i njegov upis u sudski registar bio osporen zbog proceduralnih nedostataka.
U trenutku krize američka kompanija zainteresovana je za koncesiju ovog aerodroma i Aerodroma u Mostaru. Upravo ta firma, koju vodi brat Michaela Flynna, lobiste Milorada Dodika, najvjerovatnije će dobiti posao izgradnje Južne plinske interkonekcije.
AAFS Infrastructure Energy LLC je osnovana dan nakon sastanka rukovodstva kompanije s predstavnicima vladajućih stranaka u FBiH i Američke ambasade u Bosni i Hercegovini, a sjedište je u zgradi u kojoj je osnovano više od 100.000 kompanija u jednoj godini.
Vlastima u Federaciji ovakva pozadina kompanije očito ne predstavlja problem. Niko od lidera političkih stranaka na vlasti koje učestvuju u pregovorima nije se oglasio o sumnjivoj pozadini osnivanja kompanije te vezama čovjeka koji je vodi s lobističkim poslovima Milorada Dodika.
Željeznice FBiH u najvećoj krizi od osnivanja
Situacija u Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine trenutno je obilježena ozbiljnom ekonomskom i strukturnom krizom koja direktno prijeti stabilnosti poslovanja i opstanku kompanije. Početkom ovog mjeseca uprava kompanije javno je upozorila na alarmantno stanje. Generalni direktor Mirza Hadžibegić izjavio je da se Željeznice nalaze u najtežoj situaciji od svog osnivanja, naglašavajući da je ugroženo oko 2.500 radnih mjesta, kao i kontinuitet željezničkog saobraćaja u Federaciji BiH.
Jedan od ključnih uzroka trenutne krize jeste zavisnost kompanije od velikih industrijskih sistema. Posebno se ističe sudbina Nova željezara Zenica, koja predstavlja jednog od najvažnijih klijenata u teretnom saobraćaju. U slučaju obustave njenog rada, Željeznice bi izgubile značajan dio prihoda, što bi izazvalo lančani pad finansijske stabilnosti. Sličan scenario već se dogodio gašenjem Koksara Lukavac, što je kompaniji donijelo gubitke procijenjene na oko 10 miliona KM i smanjenje obima transporta robe.
Prema izjavama uprave, rješenje zahtijeva sistemske mjere koje prevazilaze interne reforme. Među prioritetima se ističu finansijska konsolidacija, modernizacija željezničke mreže i donošenje novog zakonskog okvira koji bi osigurao stabilne izvore prihoda, uključujući moguće izdvajanje dijela akciza za željeznički sektor.
Sjetimo se i poplava u oktobru 2024., kada je teško oštećena pruga na dionici Donje Jablanice. Poginulo je 19 osoba i pričinjena velika materijalna šteta, uključujući uništenje dijela ključne željezničke infrastrukture.
Nakon višesedmičnih kritika zbog sporog i neefikasnog odgovora na krizu izazvanu poplavama, Vlada FBiH smijenila je kompletnu upravu Željeznica. Procjene su ukazivale na dnevne gubitke od oko 280.000 konvertibilnih maraka.
Na zahtjev državnog ministra saobraćaja i komunikacija smijenjen je generalni direktor Željeznica Enis Džafić, zajedno s kompletnim menadžmentom ovog javnog preduzeća, dok je za vršioca dužnosti direktora imenovan Mirza Hadžibegić.
Vlada je krivila Džafića (kadar prethodne vlade Fadila Novalića) jer nije pokrenuo rekonstrukciju pruge, dok je on ukazivao na zakonske obaveze da Vlada mora donijeti odluke po kojima će Željeznice postupati i tako krenuti u obnovu pruge. Nakon što je Džafić smijenjen, Vlada FBiH izbjegla je odgovornost, a prugu je donacijom obnovila turska kompanija Cengiz koja izvodi radove i na dionicama Koridora Vc.
Funkcioneri u FBiH otvoreno su govorili kako se ne usuđuju krenuti a u obnovu pruge jer se boje pravnih pogrešaka u procesu javnih nabavki zbog kojih mogu krivično odgovarati. Čak se kao primjer navodio slučaj bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića koji je zbog javnih nabavki u vrijeme koronavirusa i nabavke respiratora na kraju završio u zatvoru.
Iz Željeznica FBiH je tokom četiri mjeseca koliko je bio prekinut željeznički saobraćaj samo ta kompanija pretrpjela gubitke u iznosu od 11,5 miliona eura.
Proizvodnji čelika prijeti gašenje
Nova željezara Zenica suočava se s nelojalnom konkurencijom, posebno jeftinim uvozom čelika iz Kine, Turske i Italije, što domaću proizvodnju čini nekonkurentnom. Uprava je tražila zaštitne mjere države, poput carina ili ograničenja uvoza, ali ni Vijeće ministara ni Vlada FBiH nemaju sluha za ove zahtjeve. Gašenje Koksara Lukavac prisililo je željezaru da koks uvozi iz dalekih tržišta, što dodatno povećava troškove proizvodnje i smanjuje profitabilnost.
Proizvodnja čelika u Zenici mogla bi stati već tokom 2026. godine. Direktno bi bez posla ostalo oko 2.000 radnika, dok bi indirektno bilo pogođeno do 11.000 radnih mjesta u povezanim sektorima. Pored toga, Nova željezara Zenica ima lančanu povezanost s više od 500 kompanija i dobavljača, a godišnji finansijski tokovi koji prolaze kroz firmu prelaze 1,5 milijardi KM. Zbog toga bi njeno gašenje pogodilo željeznice, rudnike, transportni sektor i čitavu industriju u BiH.
Na čelu firme je generalni direktor i suvlasnik Ahmed Hamzić, koji je više puta javno upozoravao na kritično stanje i apelovao na hitnu reakciju vlasti. Uprava firme ističe da bez sistemske zaštite države i hitnih mjera proizvodnja čelika u Zenici može prestati, što bi imalo domino-efekt na ekonomiju cijele zemlje.
Ukoliko vlast ne reaguje, cifra od 6.000 izgubljenih radnih mjesta u prošloj godini mogla bi se udvostručiti, što zbog lošeg izbora kadrova, što zbog nesposobnosti da se nose s bilo kakvom krizom. Posljedice gašenja Željezare trpio bi cijeli industrijski sektor u Federaciji, što bi moglo dodatno destabilizovati ekonomiju i ugroziti budžet.
