Kosovski će biznismen kod Glamoča graditi najveći vjetropark na Balkanu?

"A da vlast u Kantona 10 i za Gazmenda ima plan govori i činjenica da su prethodnu saglasnost za dodjelu koncesije od OV Glamoč tražili jedino za „X-WIND“, što će reći da su druge dvije firme iz poziva tu samo pro forme".

Ministarstvo privrede Kantona 10, predvođeno ministrom Miroslavom Jaglicom, uputilo je 24. aprila ove godine poziv za izgradnju vjetroparka “Stekerovci” u općini Glamoč, instalirane snage 425 MW u cilju proizvodnje električne energije u Kantonu 10, piše Kristina Perić na portalu Istina.media.

Ako se taj projekat ostvari on će biti najveći vjetropark na Balkanu, koji bi se prostirao na 7 posto površine općine Glamoč.

Poziv su, kako saznaje Istina.media dobile tri firme i to na prvom mjestu “X-WIND” d.o.o Glamoč, na drugom BTW Energija d.o.o Livno, a na trećem RWP-Witorog d.o.o Livno, a predmet poziva je prikupljanje pisanih ponuda za dodjelu koncesije na 30 godina.

Prva kompanija X-WIND registrirala se prošlo ljeto u Glamoču, a osnivač joj je kosovski biznismen Abrashi Gazmend. Osam mjeseci nakon registracije prvi se našao na popisu firmi koje su direktno pozvane da se jave za koncesiju, što će reći da Gazmend nije registrirao preduzećeu Glamoču bez plana.

A da vlast u Kantona 10 i za Gazmenda ima plan govori i činjenica da su prethodnu saglasnost za dodjelu koncesije od OV Glamoč tražili jedino za „X-WIND“, što će reći da su druge dvije firme iz poziva tu samo pro forme. A saglasnost su tražili mjesec dana nakon što je u Glamoču uopće registriran X-WIND, te pola godine prije nego li će uputiti poziv za dodjelu koncesije.

Gradsko vijeće je dalo traženu saglasnost na sjednici koja je održana dva mjeseca prije poziva za koncesije, iz čega se vidi da je nakon Kineza i Gazmend dobio zeleno svjetlo u Kantona 10.

Vladi ovog kantona portal Istina u utorak je uputio upit vezano za ovaj poziv, odgovora još nema. Načelnik Glamoča također ne odgovara ni na pismeni upit, ni na telefonski poziv. Obični ljudi iz ovoga kraja nemaju informacije da bi se ovdje nešto moglo graditi, niti da je upućen poziv za koncesije. Kosovskog preduzetnika također su kontaktirali mailom i pitali je li se prijavio na poziv Vlade Kantona 10. „Jeste li se odazvali na poziv za dodjelu koncesije? Jeste li se ranije raspitivali za ovu lokaciju i jeste li zbog toga registrirali firmu u Glamoču?“, pitanja su na koja još ne odgovara. O njemu se na internetu manje-više mogu naći PR članci, a iz dostupnih životopisa je jasno da je svojedobno bio član Vlade Kosova, kao savjetnik premijera.

Inače, Zakon o koncesijama u Kantonu 10 kaže da se koncesija dodjeljuje na temelju provedenog javnog nadmetanja (tender) ili nadmetanja po pozivu, o čemu odlučuje koncesor, koji je ovdje izabrao poziv.

U analizi koncesijskih politika koju je izradio Centar za građansku suradnju (CGS) jasno se iščitava da postojeća zakonska rješenja u Kantonu 10 kada su u pitanju se eksplicitno ne vežu za procjenu javnog interesa, već uslovljavaju ekonomskim, finansijskim, socijalnim pokazateljima, saglasnošću vijeća lokalne samouprave i drugim analizama. „Ostavlja se širok prostor za dodjelu koncesija koje nisu opravdane javnim interesom, već interesom zainteresiranih osoba“, navodi se u analizi CGS-a koja ubada u “sridu”.

Nadalje, iz gore spomenute analize isčitava se da glavnu ulogu u odlučivanju o pristupanju dodjeli koncesije ima izvršna vlast – odnosno Vlada, a ne zakonodavno tijelo.

„Dodatno, suštinsko odstupanje od federalnog, odnosno državnog zakona, se ogleda i u tome što ne predviđa izradu i donošenje dokumenta o politici dodjele koncesija na nivou Kantona 10 čime izostaje pravna pretpostavka za legitimnu dodjelu koncesija“, navodi se, uz ostalo, u analizi CGS-a.

U konačnici, da je analiza prilično dobro sročena govori i rečenica iz ministrova traženja suglasnosti od OV Glamoč, gdje piše da je vjetropark Stekerovci opravdan i utemeljen s više aspekata, no prije svega navodi – ekonomski.

S tog aspekta, godišnja koncesijska naknada po pozivu za vjetropark u Glamoču iznosi najmanje 1,75 posto prihoda ostvarenog prodajom električne energije. A mještani? Livno nije daleko, ni pet puta manji Ivovik zbog kojeg se vode sudski sporovi, piše Istina.