Odlazak Michaela Murphya iz BiH ne znači da su Sjedinjene Američke Države odustale od svojih strateških interesa u zemlji, među kojima je posebno značajan energetski projekat poznat kao Južna interkonekcija. Naprotiv, najnoviji razvoj događaja sugerira da bi Vašington mogao dodatno zaoštriti svoj pristup prema domaćim političarima koji ugrožavaju realizaciju tog projekta. Najoštriji udar uslijedio je nakon izjava federalnog premijera Nermina Nikšića koji je, u javnom istupu, izrazio izvinjenje Draganu Čoviću uz tvrdnju da su “bili natjerani” da usvoje Zakon o Južnoj interkonekciji.
“Dakle, nakon naše komunikacije sam rekao, Dragan izvini, ovo se promijenilo, vrati to na početak. Dakle, čovjek je razumio, mi smo preglasali HDZ, to je bila prva tačka na Vladi. Nakon toga smo imali 89 tačaka koje smo donijeli jednoglasno. Ja znam iz prethodnih perioda, da je to bila blokada federalne Vlade, bilo od SDA, od HDZ-a, od SDP-a, od bilo koga pola godine. Dakle, mi smo na Vladi, nakon dogovora koji smo donijeli, o principu kako ćemo to riješiti i vjerujte, za mjesec, dana ili za dva bi to riješili sigurno na način kako smo se dogovorili. Imali smo to što smo imali jedan pritisak, svi znamo, dakle, eto i gdje se to spomenulo i promijenilo se”, ispalio je Nikšić, piše Istraga.ba.
Ovom izjavom i ponašanjem ne samo da je Nikšić osporio institucionalni integritet donošenja zakona, nego i implicirao da su međunarodni pritisci ključni faktor u odlučivanju unutar domaćih političkih struktura.
Ovakva izjava predstavlja svojevrsni diplomatski presedan. U kontekstu odnosa BiH i SAD, otvoreno priznanje da se na zakone pristaje pod pritiskom te izvinjavanje partneru koji često nastupa s nacionalističkih pozicija, može se tumačiti kao distanciranje od prethodno usaglašenih reformskih pravaca. Time se ozbiljno narušava kredibilitet i Nikšića i Čovića kao političkih sagovornika.
U diplomatskim krugovima sumnjaju da bi ovakvo ponašanje moglo dovesti do uvođenja sankcija – stavljanja na tzv. crnu listu.
