Ako Brisel ponovo odustane i zadrži zemlje kandidate zauvijek na čekanju, to bi potkopalo podršku bloka Ukrajini, oslabilo evropsku sigurnost i podstaklo veći zloćudni ruski utjecaj na zapadnom Balkanu
Piše: Amanda Coakley
Krajem augusta, Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća, imao je poruku za sve zemlje koje čekaju da se pridruže Evropskoj uniji: uzmite broj.
Blok, koji je godinama zavitlavao zemlje prićom o proširenju i ulasku, možda bi tek bio spreman za proširenje—možda do 2030. "Ovo će biti tvrd orah", rekao je Michel, "ali ne postoji način da se izbjegne ova debata sada".
Michel nije samo davao novosti za osam zemalja koje su trenutno u redu za pridruživanje EU. On je također istakao da će blok morati ubrzati bolne reforme koje su potrebne kako bi podržao veću, ako ne još savršeniju uniju. S jedne strane, Brisel treba ispuniti obećanja o pristupanju zemljama kao što su Ukrajina, Moldavija i balkanske zemlje kako bi njegova meka moć potpuno nestala. S druge strane, ono što je počelo kao udoban klub šest zemalja postalo je nezgrapan koven koji je bio talac zastarjelih pravila i neposlušnih vođa.
"EU više ne može funkcionirati onakva kakva jeste. Gubi tlo pod nogama kada je u pitanju vladavina prava, trgovina, zelena tranzicija i borba protiv globalnih klimatskih promjena. Ne može napredovati u procesu donošenja odluka u kojem bilo koja država članica može blokirati bilo šta", rekao je Zoran Nečev, saradnik u njemačkom vijeću za vanjske poslove.
Projekt proširenja EU dobio je novi život kada su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata u junu 2022. Ali s obzirom na to da vjera u brzo članstvo nestaje, sposobnost Brisela da projektira svoj utjecaj na istok i jugoistok Evrope dovedena je u pitanje.
Ako Brisel ponovo odustane i zadrži zemlje kandidate zauvijek na čekanju, to bi potkopalo podršku bloka Ukrajini, oslabilo evropsku sigurnost i podstaklo veći zloćudni ruski utjecaj na zapadnom Balkanu, kažu analitičari.
"Bio bi to veoma bolan pad onoga što smo nekada poznavali kao šampiona otvorenosti, poretka zasnovanog na pravilima i globalne saradnje", rekao je Nečev.
Michelova poruka dolazi više od mjesec dana prije nego što je Brisel počeo da kupuje prijatelje za koje se pretpostavlja da su već na njegovoj strani. Evropska komisija, dio izvršne vlasti bloka, trebala bi Mađarskoj osloboditi oko 13 milijardi eura EU fondova, koji su bili zamrznuti zbog zabrinutosti zbog mađarske erozije vladavine prava, kako bi se izbjeglo da premijer Viktor Orban stavi veto na pomoć EU za Ukrajinu; Briselu je potrebna jednglasna odluka za finansiranje pomoći od 50 milijardi eura Ukrajini.
Prije nego što EU postane veća, mora postati okretnija. Orbanova Mađarska postala je država koja blokira EU sa ruskim sankcijama, potezi koji podupiru proruski stav Budimpešte. Ali to nije samo Mađarska. Bugarska je u novembru 2020. blokirala Sjevernu Makedoniju da napreduje ka pregovorima o članstvu u EU zbog spora oko historije, identiteta i jezika. Spor je prevaziđen uz pomoć Francuske u julu 2022., ali frustracija oko mogućnosti da Bugarska stavi veto na ideološkim osnovama i dalje muči.
Onda je tu pitanje novca. Druga reforma na dnevnom redu bavi se kohezionim fondovima – finansijskom pomoći za najsiromašnije države bloka – kao i poljoprivrednim subvencijama u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU. Pristupanje državama poput Ukrajine, sa 43 miliona stanovnika, moglo bi izobličiti ravnotežu prava i potkopavati trenutne vodeće korisnike kao što je Poljska.
"Mi smo u fazi u kojoj moramo ponovo razmisliti i osmisliti EU, a ova debata o proširenju je neka vrsta eufemizma za reformu", rekla je Vesela Černeva, zamjenica direktora Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Jedan od pristupa održavanju procesa proširenja dok reforme EU zažive je ponovno fokusiranje na takozvani pristup u fazama, ili, kako EU to tako precizno kaže, ubrzanu integraciju i postupno uvođenje. Ideja je da se članice kandidati integriraju na pojedinim dijelovima tržišta EU i EU programa, kao što je Erasmus obrazovni program, dok se ostali pregovori nastavljaju. Možda je to zafrkancija, ali stručnjaci poput Černeve vjeruju da bi takav pristup mogao približiti realnost proširenja EU i na zapadni Balkan.
"S tačke gledišta društava zapadnog Balkana, oni su mogli vidjeti neke od prednosti približavanja EU uz veći pristup fondovima EU", rekla je ona.
Problem sa faznim pristupom je što se čini da ples nikad ne završava. Zemlje zapadnog Balkana godinama čekaju da uđu u klub koji ih, čini se, nikada ne želi, sve dok gledaju kako njihovi kvalificirani radnici odlaze na zelenije pašnjake, dok Rusija čeka da pokupi ostatke. U martu je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani rekao svojoj njemačkoj koleginici Annaleni Baerbock da je pokret za proširenje jedini način da se suprotstavi ruskom utjecaju u regionu.
Rusija se oslanja na "objektivno nezadovoljstvo ljudi teškim procesom evropskih integracija", rekao je on. Eskalacija tenzija između Srbije i Kosova nakon smrti četiri osobe na sjeveru Kosova u septembru bila je oštar podsjetnik evropskim saveznicima da bi neuspjeh u unapređenju proširenja mogao ugroziti regionalnu sigurnost i stvoriti nove puteve za rusko miješanje. Rusija se poigrala državnim udarom u Crnoj Gori, u bliskom je dosluhu sa Srbijom i igra se sa dijelovima Bosne. Moskva budno prati bosanskog Milorada Dodika, lidera jednog od dva federalna entiteta u zemlji, Republike Srpske, koji se u maju sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom radi trgovinskih pregovora.
"Ruski uticaj je onaj koji je pozvan. Veoma je oportunistički; to je bilo poslednjih 10 godina", rekao je Spyros Economides, vanredni profesor evropske politike na Londonskoj školi ekonomije. "Putin će to iskoristiti, bilo da je Crna Gora ili Srbija. To je stvarno i ima utjecaja".
