Saslušanje nove komesarke za proširenje u Evropskom parlamentu u Bosni i Hercegovini bi se trebalo vrlo pomno pratiti. Bez obzira hoće li ona "preživjeti" najavljeno oštro rešetanje zastupnika.
Jedno od najinteresantnijih saslušanja kandidata za komesare Evropske unije odnosi se na kandidatkinju koja bi trebala voditi resor proširenja.
Nakon 10 godina, proširenje EU ponovo postaje resor za sebe.
Time Brisel želi dodatno potvrditi svoje opredjeljenje da misli ozbilno sa daljim širenjem EU.
Ovaj portfolio pripao je Sloveniji.
Nakon niza peripetija, zvanična Ljubljana nominirala je Martu Kos.
I tu su krenuli udarci, peripetije, komplikacije...
Kos se sprema za saslušanje pred Vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET).
Zajedno sa ostalih 25 kandidata za komesare, ona će se pojaviti pred zastupnicima u terminu od 4. do 11. novembra.
No, za razliku od većine drugih, Kos neće imati ugodnu poziciju.
Kako piše Rikard Jozwiak, urednim na Radio Slobodna Evropa, upitno je hoće li "preživjeti".
"Slovenačka mandatarka za proširenje Marta Kos će se vjerovatno suočiti s burnijim saslušanjem 7. novembra. Iz razgovora s izvorima u Evropskom parlamentu, misli se da je ona jedan od kandidata za koga bi se moglo (ne)glasati, poručuje Jozwiak.
Ističe da dolazi iz bloka ljevice, dok cijela Evropska komisija postaje sve desnija.
Poseban problem za Kos bit će propitivanja o njenom odnosu prema Ukrajini, a pogotovo Rusiji. Svega mjesec dana nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, ona je poručila da se vrata prema Rusiji ne smiju zatvarati.
Zastupnici, posebno oni bliži Ukrajini, sada hoće da znaju zašto je to rekla i da li i dalje isto misli.
Kada je nominirana, lider opozicione krajnje-desne Slovenske demokratske stranke Janez Janša optužio ju je da je bila saradnica bivše jugoslovenske tajne policije (UDBA). Ona je to odlučno negirala.
A tu su i pritužbe njenih bivših saradnika na njen menadžment dok je bila slovenačka ambasadorica u Njemačkoj.
Kos čekaju i pitanja kako će osigurati da se provode neophodne reforme u državama koje žele u EU.
"Ključno pitanje je da li će se Kos obavezati na bilo koje datume za buduće proširenje tokom svog mandata, koji se završava 2029. Na primjer, Crna Gora želi biti članica do 2028. godine, ali da li ona misli da je to izvodljivo? Moldavija i Ukrajina imaju za cilj da budu dio bloka do 2030. godine. Da li ona misli da je to razumno?", piše Jozwiak u svojoj analizi.
EU bježi od datuma i rokova za proširenje. Ali neki od njenih zvaničnika ne mogu odoliti.
Još je Jean-Claude Juncker, kada je postao predsjednik Evropske komisije prije 10 godina, rekao da od proširenja nema ništa.
Charles Michel, odlazeći predsjednik Evropskog vijeća, napravio je potpuni zaokret. Čak je u par navrata pominjao 2030. godinu kao rok do kada se (sve) nove članice trebaju primiti.
Ursula Von der Leyen, koja ne krije da mu nije sklona, brzo je odbacila takvu ideju.
Stara-nova šefica Evropske komisije svojoj je slovenačkoj saradnici poslala svojevrsno otvoreno pismo u kojem joj je davala smjernice. To je uobičajna praksa u vrijeme izbora nove Komisije i komesara. Rok za prijem novih članica nije postavila.
U "pismu misije", kako se taj akt zvanično zove, Von der Leyen je Kos napisala da će "raditi na postepenoj integraciji zemalja kandidata dok one rade na pridruživanju [Evropskoj] uniji".
Od svih država - aspiranata, za Crnu Goru je saslušanje Kos od posebnog značaja.
Ova država, kako sada stvari stoje, najbliža je članstvu.
Zvanična Podgorica objavila je da je njena ambicija da se to desi (do) 2028. godine.
Ukrajina i Moldavija već skoro godinu dana čekaju početak pregovora. Iz Brisela im je poručeno da bi se to moglo desiti "već u prvoj polovini 2025. godine".
Taj formalni početak pregovora nije nikakav spektakl!
Jeste da on otvara vrata formalnoj proceduri. Ali ona može trajati i decenijama (vidi Turska) i u svakom momentu mogu biti blokirani (vidi Makedonija) ili zamrznuti (vidi opet Turska).
Put za ulazak u EU oduvijek je bio trnovit, poput tobogana. U jednom momentu jurite u punoj brzini. U slijedećem stojite u mjestu bez izgleda da krenete naprijed.
Trenutnih 27 država EU u svakom momentu i iz bilo kog razloga mogu blokirati pregovore o članstvu za bilo kog aspiranta.
Brisel je Kos olakšao moguće preuzimanje dužnosti i time što su razdvojeni pregovori o ulasku u EU s Makedonijom i Albanijom. Skoplje i dalje stoji u mjestu. Tirana je krenula naprijed.
Iz Sarajeva bi trebali vrlo pažljivo pratiti saslušanje Kos. Pitanja zastupnika Evropskog parlamenta su manje relevantna. Relevatno je šta i kako će odgovoriti i govoriti Kos.
Vlasti Bosne i Hercegovine, posebno Dragan Čović, stalno su nas maltretirale najavama da očekuju početak pregovora EU i BiH do kraja ove godine.
Teško da je iko izrekao veću budalaštinu od ove!
Odavno je poznato šta su preduslovi za početak pregovora. Kao i to da se na njihovom ispunjenju nije ništa uradilo.
A Brisel papagajski već godinama ponavlja da se BiH mora boriti protiv korupcije i to dokazati pravosnažnim presudama i vladavinom zakona.
Sami zaključiti, onda, koliko smo daleko od ulaska u EU.
Ako mislite da smo najgori od sve "evropske djece", griješite!
Nakon što su pobijedili u Makedoniji, vladajuće desničarske stranke nastavile su "gurati prste u oko" Bugarskoj, ali i Grčkoj.
Ovi drugi su dugi niz godina blokirali Makedoniju zbog imena. Tek kada je pridodat naziv "sjeverna" uz ime Makedonija, ova je država ušla u NATO.
Evropski put odmah potom blokirala je Bugarska cijelim nizom revizionističkih zahtjeva.
Na kraju, ostalo je da se u Ustav Sjeverne Makedonije ugrade Bugari kao nacionalna manjina, kao preduslov ukidanja blokada Sofije. Nove (sjeverno)makedonske vlasti neće ni da čuju!
Rastuće tenzije između Sofije i Atine s jedne i Skoplja s druge strane bit će izvor čestih glavobolja Kos.
Ona dobija u naslijeđe još jedan "vreli krompir" - Kosovo.
Zahtjev ove države za članstvo u EU zapeo je u Evropskom vijeću, vrhovnom tijelu EU u kojem sjede predsjednici ili premijeri država Unije i odlučuju o svemu. Španija je jedna od država koja se opire zahtjevu da se aplikacija Kosova proslijedi Evropskoj komisiji na procjenu. Španija, Grčka, Kipar, Slovačka i Rumunija su među onima koje i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova.
Kos tu nema neki manevarski prostor.
Dok se ne donese politička odluka u Evropskom vijeću, ona nema šta raditi.
Ima i pitanje Gruzije.
Iako je dobila zeleno svjetlo EU za status kandidata za članstvo, sve je stalo zbog proruskih aktivnosti tamošnjih vlasti. Rat Brisela i Tbilisija ne jenjava, a Vašington ga samo dalje potpiruje svojim akcijama i reakcijama.
Kos bi se u tom segmentu mogla naći u situaciji da u paketu promatra situaciji u Gruziji, zajedno s Azerbejdžanom i Armenijom. Ali i da ništa ne uradi što bi moglo uznemiriti Vladimira Putina...
