Sjetimo se sage oko pokušaja hapšenja Milorada Dodika, njegovog dolaska u Tužilaštvo BiH.
Lejla Memčić Herić
Od formiranja Tužilaštva Bosne i Hercegovine 2003. godine, nijedan glavni tužilac do sada nije završio svoj mandat. Trenutni glavni tužilac Milanko Kajganić imenovan je na ovu funkciju u oktobru 2022. godine, a sada se susreće sa zahtjevima udruženja žrtava genocida za njegovu smjenu.
Prema informacijama koje je prošle sedmice objavio Detektor, Kajganić je zabranio slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, podignute protiv, navodno, njegovog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji i drugih osoba.
Ovu informaciju je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), krovnoj pravosudnoj instituciji, dostavio tužilac Izet Odobašić protiv kojeg je Kajganić u ponedjeljak Uredu disciplinskog tužioca (UDT) podnio disciplinsku prijavu.
UDT-u je u ponedjeljak proslijeđena i prijava protiv Kajganića zbog Odobašićevih tvrdnji.
Zanimljivo je da se u saopćenju Tužilaštva BiH navodi da je Odobašić prijavom VSTV-u, koja je kasnije procurila u javnost, narušio ugled, integritet i povjerenje javnosti u rad pravosuđa. Istina je da je povjerenje javnosti u rad pravosuđa davno narušeno.
Bez odluka o Kajganićevoj odgovornosti
Činjenica je da nijedan glavni tužilac nije dočekao kraj mandata na toj funkciji, a samo u prethodnoj godini u Tužilaštvu BiH desilo se nekoliko propusta za koje niko još uvijek nije procesuiran. Sjetimo se sage oko pokušaja hapšenja Milorada Dodika, njegovog dolaska u Tužilaštvo BiH. Dodik se ušetao u ovu instituciju jer je bio osumnjičen za napad na ustavni poredak zajedno sa Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem.
Nakon kratkog razgovora u Tužilaštvu, Sud BiH im ukida pritvor (u kojem nikad nisu ni bili) kao i potjernicu raspisanu za njima. Obustavljanje istrage dolazi nakon odluke administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da Dodiku i njegovim saradnicima ukine sankcije. I to je samo jedan od pokazatelja kako politika utiče na ‘nezavisno’ pravosuđe.
Zbog ovog slučaja zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić podnio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović, a UDT još uvijek nije donio odluku po ovoj prijavi. Uzgred, i za samog zamjenika glavnog tužioca Pašića vezuje se niz afera.
Udruženja žrtava sastala su se jučer s predsjednikom VSTV-a Saninom Bogunićem i zatražila Kajganićevu smjenu. VSTV imenuje glavne tužioce i ima nadležnost da ih smijeni, ali teško je očekivati da će se u ovom slučaju to i desiti jer nije ovo prvi Kajganićev propust. Prijave protiv njega mjesecima stoje u ladicama disciplinskog tužioca i dok ne budu okončane, VSTV se neće baviti Kajganićevom smjenom.
Bivša glavna tužiteljica završila na ‘crnoj listi’
Kajganićeva prethodnica Gordana Tadić smijenjena je s pozicije glavne državne tužiteljice u oktobru 2021. zbog više disciplinskih prekršaja. Tadić je na čelu Tužilaštva BiH bila od septembra 2016., prvo kao vršilac dužnosti prije nego što je zvanično izabrana na funkciju 2019. godine.
Njen rad kritikovan je u nekoliko međunarodnih izvještaja zbog sporog procesuiranja ratnih zločina, visoke korupcije i netransparentnosti rada Tužilaštva.
U aprilu 2022. Tadić je završila na američkoj ‘crnoj listi’ jer je koristila svoj položaj za promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja.
I prethodnik Gordane Tadić, Goran Salihović, smijenjen je nakon što je protiv njega prvo pokrenut disciplinski postupak, a potom i optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.
Disciplinska komisija je u oktobru 2017. utvrdila disciplinsku odgovornost Salihovića u vezi s kršenjem službene dužnosti, a što uključuje namjerno davanje lažne ili nedovoljne informacije o prijavama za radno mjesto, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti VSTV-a, čime je doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva BiH.
Salihović je bio glavni tužilac od 1. februara 2013. godine. Optužnicom koju je protiv njega podiglo Tužilaštvo BiH, Salihović se teretio da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 80.000 maraka. Postupak protiv njega je prenesen u sarajevski Kantonalni sud, gdje mu je suđenje počelo u januaru 2020. Preminuo je u junu 2024. prije okončanja postupka.
Neprimjereni kontakti s osobama iz kriminalnog miljea
Prije Salihovića, glavni tužitelj Tužilaštva BiH bio je Milorad Barašin, koji je također smijenjen 2011. godine, nakon što su objavljene fotografije, video snimci i izvještaj Obavještajno-sigurnosne Agencije BiH o njegovim "neprimjerenim kontaktima" s osobama iz kriminalnog miljea.
Prema izvještaju OSA-e, Barišan je bio u kontaktu s osobama za koje se sumnja da su krijumčarile oružje iz BiH u zemlje koje su pod embargom Ujedinjenih nacija.
Barašin se dovodio u vezu sa Slobodanom Tešićem, koji se zbog šverca oružja nalazi na UN-ovoj crnoj listi, te tadašnjim direktorom njegove firme u BiH Draganom Kapetinom, sa kojim je glavni tužilac bio u stalnom telefonskom kontaktu.
Barašin je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog državnog tužioca 2011. godine, kao i premještanjem na mjesto tužioca u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH. Tom prilikom smanjena mu je i plata na iznos od deset posto u periodu od tri mjeseca. Preminuo je 2018. godine.
HVO-ov tužilac šef Državnog tužilaštva
Marinko Jurčević, koji je bio prvi glavni tužilac ove institucije, 2008. godine je otišao na bolovanje, nakon čega je dao i ostavku na ovu poziciju. Jurčević se više nikada nije vratio poslovima u pravosudnim institucijama i prešao je u notare. Kasnije je kao razlog navodio brojne pritiske kojima je bio izložen.
Jurčević je bio vojni tužilac HVO-a u Srednjoj Bosni, i to u vrijeme kada su se dogodili zločin u Ahmićima te napad na tuzlanski "Konvoj spasa".
Iako je bio dužan kao vojni tužilac, nikada nije procesuirao odgovorne za pokolj u Ahmićima.
U selu Rankovići kod Nove Bile, 4. juna 1993. godine na ulasku u Novi Travnik, pripadnici HVO-a napali su tuzlanski "Konvoj spasa". I taj zločin se dogodio u zoni odgovornosti Jurčevića, ali ni ovaj zločin Jurčević tada nije procesuirao.
I nakon svega nabrojanog, čak su i smiješne Kajganićeve optužbe da Odobašić narušava integritet pravosuđa kada vidimo kako su završile i šta su radile osobe koje su vodile Državno tužilaštvo.
