Urgencija za urgencijom izlazile su 2017. godine iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine kako bi se mirnim putem riješio zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP), koja na osnovu prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu (RiTE) Gacko, traži naknadu od 100 miliona eura. Tadašnji saziv Vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojem su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobranilaštva BiH i nadležnog ministarstva u Rs. Ali je na tome ostalo, piše Deutsche Welle.
Rodoljubi bez znanja
"Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali ne možeš ti da pričaš sa tim ljudima (predstavnici termoelektrane i entitetskih vlasti op.a) jer nemaju pojma. Oni su bili tamo rodoljubi koji su se busali u prsa. Oni su to upropastili. I vidjeli ljudi (HEP op.a) da nemaju s kim pregovarati i poslali tužbu", kaže za DW Mlađen Mandić, koji je u trenutku podnošenja zahtjeva HEP-a ali i ostalih tužbi, bio na čelu Pravobranilaštva BiH. S obzirom na sve viđeno, kaže da nije pitanje da li će tužba biti izgubljena ili dobijena, već koliko će morati da se plati Hrvatima.
Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gatački gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinansirali, sa uslovom isporuke jedne trećine električne energije. Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gatački gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinansirali, sa uslovom isporuke jedne trećine električne energije.
"To se moglo riješiti za deseti dio iznosa koji ćemo morati platiti. A ako još tome dodamo dva miliona eura koje trebaju Bosni i Hercegovini odnosno Rs za učešće u arbitraži, ne treba dalje ništa da vam pričam", kaže Mandić.
Hrvatska potražuje sto miliona eura plus kamate na osnovu ulaganja u RiTE Gacko tokom osamdesetih godina. Sve republike tadašnje Jugoslavije ulagale su u one manje razvijene, a BiH je bila na samom vrhu. Hrvati su kao i Slovenci ulagali u energetiku, a gatački gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinansirali, sa uslovom isporuke jedne trećine električne energije.
Sve je funkcionisalo do početka rata 1992. godine, a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali kroz mirno rješavanje sporova, ali pošto nije bilo sluha kod vlasti u Rs, proces arbitraže je sve izvjesniji.
"Na osnovu ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Električnu energiju iz te elektrane HEP je preuzimao u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je BiH, odnosno Rs, nacionalizovala ulaganje HEP-a", rekli su za DW i hrvatske kompanije, podsjećajući da su 2017. godine Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirnim rješavanjem spora.7
Ucjenom protiv arbitraže
"Pravobranilaštvo BiH je tri puta od HEP-a tražilo produžavanje roka za izjašnjavanje, te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretan prijedlog eventualne nagodbe", rekli su u HEP-u, navodeći da više informacija ne mogu davati zbog postupka koji je u toku.
Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko, kaže da je cijeli slučaj prebačen na Bosnu i Hercegovinu i da nema više informacija o tome. "To sve ide na BiH, mi nismo u toku šta se dešava, jer se o tome obavještava BiH, ne mi kao privredni subjekt. Ja vam zaista nisam sagovornik za ta pitanja", rekao je Skoko.
Pravobranilaštvo BiH je potvrdilo da je obaviješteno o namjeri Hrvatske da ide u arbitražu, a vlast Rs ići će na ucjenu ukoliko HEP ostane pri arbitraži.
"Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu "Dubrovnik", koja je znatno veća od njihove za "Gacko", rekao je premijer Rs Radovan Višković i pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbenih zahtjeva.
A Hidroelektrana "Dubrovnik" je građena kao dio sistema tri hidroelektrane - Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacioni potencijal je Bilećko jezero i dio infrastrukture nalazi se na teritoriji Rs. Prije nekoliko godina isto pitanje reciprociteta potegao je i ministar industrije energetike i rudarstva Petar Đokić, rekavši da se i u tom pravcu može ići ukoliko ne dođe do mirnog rješenja spora.
Vrzino hidro-kolo
Ipak, problem je malo dublje prirode ako se vratimo malo više od decenije unazad. Tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i premijer Rs Aleksandar Džombić, dogovorili su 2012. na sastanku u Banjoj Luci formiranje zajedničke kompanije za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, vrijednosti 170 miliona eura. Bilo je predviđeno da hidroelektrana kapaciteta 300 megavata, bude izgrađena kod Dubrovnika, a da se snabdijeva vodom iz Hidroelektrane Trebišnjica.
