“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH mora prestati biti smetnja naporima da se izradi moderna energetska politika i zakonodavstvo…”
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini jutros je održao na momente žestok govor u Neumu.
Njegov istup prenosimo u cjelosti:
Dobro jutro svima. U ime vlade SAD i naših partnera na Samitu, zadovoljstvo mi je ponovo vam poželjeti dobrodošlicu u Neum na Energetski samit BiH 2024. Čini mi se da je vrijeme proletjelo od našeg posljednjeg okupljanja ovdje prošlog aprila. No, kao i mnogi koji pomno prate politička i ekonomska dešavanja u Bosni i Hercegovini, znamo da u jednu godinu mogu stati decenije zbivanja i drame. Ostvarili smo određeni uspjeh koji trebamo proslaviti, a bilo je i neuspjeha koje trebamo priznati i rješavati. Mnogo je toga što još treba učiniti kako bi se osigurao ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine – a vrlo malo vremena za to.
Primijetićete da je sat iza mene sada zaustavljen na pet minuta do dvanaest. Na bosanskom jeziku postoji popularan izraz “u pet do dvanaest”. Držaćemo taj sat ovdje da nas podsjeti da vrijeme ističe za donošenje hitnih reformi koje su potrebne da se isprave godine lošeg upravljanja, korupcije i zanemarivanja koji su energetski sektor Bosne i Hercegovine ostavili u užasnom stanju, pun slabosti i nefunkcionalan. Ova zemlja mora ojačati svoju energetsku sigurnost, i to mora učiniti sada.
Odgađanje donošenja propisa, korupcija, zavisnost o ruskom gasu, zastarjela infrastruktura i nadolazeći porezi na ugljik samo su neki od hitnih izazova koji prijete energetskoj sigurnosti zemlje i koji bi mogli izbaciti iz tračnica njen energetski sektor u narednim decenijama.
Dakle, dok se ponovo okupljamo kao predani partneri Bosne i Hercegovine, kao stručnjaci za energetski sektor i kao politički lideri, želio bih započeti ovogodišnji Samit definisanjem značenja energetske sigurnosti za Bosnu i Hercegovinu i zašto je to pitanje tako hitno. Identifikovaću prepreke koje stoje na putu njenog ostvarenja. I iznijeću kako rješenje za svaku od ovih prepreka leži u sveobuhvatnim reformama i kreiranju politika usmjerenih na građane koje bi regulisale, unaprijedile i transformisale energetski sektor Bosne i Hercegovine u katalizator uspjeha.
Često možete čuti kako kažem da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Nikada mi ne dosadi to ponavljati jer je to istina. I, to je dugogodišnja i dvostranačka politika Sjedinjenih Država prema BiH. Takođe, za nas je ključno to ponavljati jer su te kvalitete ugrožene od strane onih koji bi da destabilizuju ovu zemlju. A siguran energetski sektor smatramo ključnim dijelom stabilnosti BiH kao suverene zemlje.
Energetska sigurnost znači da nijedna osoba ili država nema mogućnost ugasiti vam svjetla ili isključiti grijanje tokom zime. To znači da su zakoni i propisi koji regulišu ovaj sektor učinkoviti, zasnovani na tehničkom – a ne političkom – kreiranju sektorskih politika, da štite najbolje interese zemlje i njenih građana te da se provode. To znači da potrošači energije – građani i preduzeća – plaćaju fer cijene za višestruki izbor pouzdanih izvora. To znači da je energetska infrastruktura dobro održavana, moderna i pouzdana. To znači da su vaša vlada i privatni sektor agilni, progresivni i da zajednički rade na stalnim inovacijama kako bi se prilagodili geopolitičkim i industrijskim kretanjima, prihvatili čistu energiju koja će zaštititi okoliš i ublažiti uticaj klimatskih promjena te zaštititi ključnu infrastrukturu od fizičkih i kibernetičkih prijetnji. To znači da korumpirani akteri ne obogaćuju sebe i svoje prijatelje na račun svojih zajednica, uzurpirajući kontrolu nad ovim privrednim sektorom i infrastrukturom. Siguran energetski sektor izvor je ekonomskog rasta, omogućuje visokokvalitetna radna mjesta, stabilnu zajednicu i integraciju u globalnu ekonomiju. Ovi principi su temeljni za suverenitet BiH.
Bosna i Hercegovina je daleko od slike koju sam upravo opisao. Ali ima dobrih vijesti.
Od našeg okupljanja prošle godine, Federacija je usvojila niz zakona o energetskom sektoru – Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i Zakon o obnovljivim izvorima energije – koji predstavljaju najopsežniju reformu energetskog sektora u više od jedne decenije. Ovi zakoni potrošačima daju izbor, preduzećima smanjuju troškove i pomoći će Federaciji u prelasku na moderan, čisti energetski sektor. Vrlo sam ponosan što je Vlada SAD, kroz USAID Projekat energetske politike, direktno podržala izradu ovih zakona u partnerstvu s Federalnim ministarstvom energije, industrije i rudarstva, s elektroprivredama i s regulatornom komisijom. Ova podrška je dio naše stalne, dvije decenije duge sveobuhvatne operativne, tehničke i finansijske pomoći za energetski sektor Bosne i Hercegovine.
Dok slavimo ovo važno postignuće, moramo ići snažno naprijed i hitno dati prioritet dodatnim reformama koje će omogućiti Bosni i Hercegovini da ispuni zahtjeve za energetsku sigurnost koje sam ranije iznio.
Prvo, BiH mora diverzifikovati izvore snabdijevanja prirodnim gasom i udaljiti se od potpune zavisnosti o Rusiji kako bi izbjegla najštetnije posljedice ruske energetske prisile nad Evropom. Kako bi to bilo moguće, Federacija bi trebala donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji već više od tri godine čami u Parlamentu Federacije.
Federacija bi bez odlaganja trebala podnijeti zahtjev za finansiranje projekta, pošto je zemlja izložena riziku gubitka sve bljeđe prilike za izgradnju nove infrastrukture prirodnog gasa. Vijeće ministara treba otvoriti pregovore za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom. Ničim se neće moći učiniti više za jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine na brz i efikasan način kao Južnom interkonekcijom za transport prirodnog gasa. Bosna i Hercegovina trenutno ima samo jedan gasovod za transport prirodnog gasa koji je star više od 40 godina i kojim se u zemlju transportuje isključivo ruski gas. Ne znamo koliko dugo postojeći gasovod još može raditi, a cijela je ova regija itekako svjesna rizika po fizičku i političku stabilnost zemlje koji prate zavisnost od Rusije u pogledu energetskih potreba.
Gasovod će povezati zemlju s hrvatskom mrežom i s tržištem EU te stvoriti priliku za otvaranje novih, dobro plaćenih radnih mjesta i ekonomsku revitalizaciju u dijelovima Hercegovine koji nikada nisu imali pristup gasu, uz podršku ekonomskom razvoju u cijeloj Federaciji. Ovaj zakon čijoj su izradi dali doprinos niz domaćih i međunarodnih stručnjaka iz energetskog sektora i koji ima podršku niza političkih aktera, usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije u decembru 2021. Prednosti ovog gasovoda su očigledne:
zagrijat će domove ljudi, obezbijediti energiju za elektrane i preduzeća, otvoriti radna mjesta i osloboditi Bosnu i Hercegovinu okova potpune zavisnosti od ruskog gasa. Zakon je spreman za primjenu čim bude usvojen, a do usvajanja bi trebalo doći sada.
Moramo priznati da se – kao što ćemo čuti tokom ovog Samita – velik dio svijeta udaljava od fosilnih goriva i usmjerava prema obnovljivoj energiji. Za ovu zemlju, u ovom trenutku, novi gasovod koji ima lokalnu i međunarodnu podršku – i dostupna finansijska sredstva – jeste najbolji put u budućnost za unapređenje dugoročne energetske sigurnosti. Ali šansa za ovaj projekat se polako gubi. Bez brze akcije, stanovnici Federacije će platiti cijenu riskiranjem gubitka prilike da se oslobode od potpune zavisnosti od Rusije te prilike za ekonomski razvoj i nova radna mjesta koja bi se mogla otvoriti zahvaljujući novim izvorima energije.
Nažalost, političari koji gledaju svoju ličnu i političku korist su smetnja tome, opstruiraju projekat iza kojeg je široki konsenzus i stavljaju vlastite interese ispred interesa zemlje i svojih birača. Ovaj projekat drže taocem ciničnih zahtjeva poput stvaranja novog, odvojenog operatera sistema transporta, jer vide priliku da povećaju svoju moć i da se obogate. Istina je da nema opravdanja za novog operatera.
Ova kompanija ne postoji, nema zaposlenika, nema iskustva i nema kapitala. BH-Gas, kao operater sistema transporta gasa Federacije i član posmatrač Evropske mreže operatera sistema transporta gasa jedina je organizacija koja ima kapacitet za realizaciju ovog projekta. Ove temeljne činjenice su razlog zašto Sjedinjene Države podržavaju BH-Gas kao implementatora Južne interkonekcije. Takođe podržavamo reforme u BH-Gasu kako bi se poboljšala njegova efikasnost i djelotvornost i osigurala bolja zastupljenost unutar kompanije. To bi uključivalo osnivanje terenskog ureda za BH-Gas u Mostaru koji bi upravljao projektom za gasovod.
U vezi s ovim, Federacija mora usvojiti zakon o prirodnom gasu. Ovaj zakon, u formi nacrta, spreman je za Parlament Federacije i po prvi put će postaviti zakonodavni okvir za prirodni gas pod jurisdikcijom entitetskih nadležnosti. Njime će se i Regulatornoj komisiji za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine dati ovlasti da reguliše sektor prirodnog gasa na entitetskom nivou. To će značajno unaprijediti transparentnost, konkurentnost i energetsku sigurnost te uskladiti sektor prirodnog gasa u Federaciji sa relevantnim direktivama EU.
Ovi entitetski zakoni ključni su elementi koji podupiru energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine. Ali sveobuhvatna, održiva reforma mora se dogoditi i na državnom nivou.
Bosni i Hercegovini potrebni su zakonodavstvo i neovisna regulativa na državnom nivou kako bi se osigurali jednaki uslovi za sve aktere u cijelom energetskom sektoru zemlje. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH mora prestati biti smetnja naporima da se izradi moderna energetska politika i zakonodavstvo koje učinkovito i koherentno upravlja energetskim sektorom cijele zemlje i približava zemlju evropskim integracijama.
Trenutno je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nema berzu električne energije. To znači da u zemlji ne postoji organizovano tržište električne energije, što znači da je tržište električne energije neučinkovito i nije u skladu sa standardima EU. Zbog toga su bh. preduzeća prisiljena tražiti posrednike i svoju struju prodavati bilateralno, “na sivom tržištu”. Berza električne energije u BiH omogućila bi proizvođačima električne energije da prodaju viškove na postojećem jedinstvenom evropskom berzovnom tržištu, te bi podstaknula ulaganja u obnovljive izvore energije. Berza električne energije slična je običnoj berzi jer unosi transparentnost u poslovne transakcije i ograničava potencijalno koruptivne poslovne prakse, pošto se potražnja i ponuda električne energije direktno usklađuju putem softverskog algoritma u cijeloj Evropi.
Bosna i Hercegovina je takođe jedina zemlja u Evropi bez zakonodavstva o prirodnom gasu na državnom nivou i regulatornog nadzora. Posljedično tome, tržište prirodnog gasa u BiH je fragmentirano, mreža prirodnog gasa je nerazvijena, a većina građana nema pristup ovom vitalnom izvoru energije. Bez regulatornog nadzora, tarife prirodnog gasa određuju se proizvoljno i netransparentno, dok se građani koriste kao moneta za političko potkusurivanje. U to smo se uvjerili iz prve ruke u januaru, kada je jedna od kompanija koje vrše transport prirodnog gasa iz Republike Srpske, drugu zimu za redom, jednostrano povećala tarife za transport gasa svojim gasovodom bez ikakvog odobrenja regulatora, gotovo udvostručivši tarifu tokom dvije godine i ugrožavajući snabdijevanje građana grijanjem. Ova vrsta iznuđivanja i tržišne neizvjesnosti šteti potrošačima i odbija poslovna ulaganja koja su BiH potrebna.
Nerad Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sprečava građane i kompanije u BiH – u oba entiteta – da koriste prednosti revolucije u oblasti čiste energije koja ne samo da jača energetski sektor, nego se zahvaljujući njoj otvaraju radna mjesta i osigurava održiv ekonomski rast. Ovoj zemlji su potrebni kompetentni, posvećeni donosioci odluka koji će slušati savjete stručnjaka i koji su posvećeni provedbi ovih urgentnih energetskih reformi na državnom nivou.
Za to će biti potrebne neke teške odluke, poput odluke o tome kako balansirati uvođenje tržišne cijene energenata istovremeno štiteći najranjivije potrošače. Ovaj proces pretpostavlja upravljanje na osnovu zdravih tehničkih i ekonomskih principa – ne političkih hirova – i stavljanje po strani kratkoročnih, pojedinačnih, sopstvenih interesa u korist dugoročne sigurnosti i stabilnosti zemlje i njenih građana. Ukoliko se to desi, rezultat će biti jedan živ energetski sektor, spreman za poslovanje, koji se može integrisati u regionalno i tržište EU, istovremeno osiguravajući energetsku sigurnost i čistu energetsku budućnost za ovu zemlju.
Sektor privrede BiH koji se fokusira na izvoz također trpi negativne posljedice zbog nemogućnosti predviđanja i odgovora na buduće izazove u oblasti energetike. Godinama je jak izvozni sektor svijetla tačka ekonomije u BiH. Naprimjer, ova zemlja izvezla je električne energije u vrijednosti više od 840 miliona eura prošle godine. Ali taj izvoz će biti izložen riziku ukoliko BiH ne usvoji političke promjene na nivou države koje su neophodne za usklađivanje proizvodnje sa Mehanizmom za prekogranično prilagođavanje ugljika Evropske unije koji stupa na snagu u januaru 2026. Ovaj novi porez na izvoz iz zemalja sa visokom stopom emisije ugljika potencijalno može uništiti izvoz struje iz BiH, pored negativnog uticaja na proizvodnju cementa, metala, hemije i drugih sektora bh. privrede.
Za ovo postoji rješenje: BiH može usvojiti sveobuhvatnu energetsku reformu kojom će kreirati sopstveni mehanizam za razmjenu električne energije i može usvojiti zakone neophodne za pristupanje Sistemu za razmjenu emisija EU, sistemu ETS. Ta politika utvrđivanja tarifa za ugljik zadržala bi prihod od poreza na ugljik u BiH koji bi se mogao iskoristiti za ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku efikasnost. Alternativa je da se BiH ne pridruži ETS sistemu i umjesto da podržava domaći ekonomski razvoj, zemlja će morati uplaćivati porez na ugljik direktno u budžet EU. Kako bi se izbjegao ovaj rezultat, potrebno je planiranje, strategija i proaktivno političko djelovanje kojeg trenutno nema.
Konačno, moram spomenuti problem koji očigledno postoji svugdje u ovoj zemlji ali se ne rješava: endemsku korupciju. Ona je jedna od najvećih prijetnji energetskoj sigurnosti BiH. Nažalost, energetski sektor, baš kao i svaki drugi sektor života u BiH, ugrožen je djelovanjem raznih korumpiranih aktera koji nastoje opljačkati sugrađane i obogatiti se:
- političarima koji namještaju ugovore o gradnji elektrane političkim saveznicima i pomažu im da se oglušuju o regulative koje se tiču okoliša;
- politički imenovanim službenicima koji su u očiglednom sukobu interesa – s jedne strane utiču na usvajanje politika, s druge strane na provedbu regulativa;
- kompanijama koje nude mito kako bi izbjegle proces izdavanja dozvola.
Sve se to dešavalo i dalje se dešava ovdje. Ponavljam, jedini način da se ovo zaustavi je usvajanje pametnih, sveobuhvatnih i urgentnih reformi koje podrazumijevaju visok stepen transparentnosti, provodive regulative koje znače da svi igraju prema istim pravilima i streme ka istim ciljevima koji na prvo mjesto stavljaju budućnost zemlje i njenih građana.
Ukratko, nesigurni energetski sektor može zemlju učiniti podložnom političkoj manipulaciji spoljnih i unutrašnjih faktora i drugim vrstama nestabilnosti. S druge strane, siguran energetski sektor može biti osnova za stabilnu i prosperitetnu privredu i društvo. Može li BiH ostvariti ovaj nivo sigurnosti prije nego bude prekasno? Sa liderima koji su posvećeni urgentnom djelovanju, integritetu, saradnji i stavljanju građana na prvo mjesto, absolutno da može. To znači modernizaciju i diverzifikaciju energetske insfrastrukture prije nego što dođe do smetnji u snabdijevanju. To znači korištenje međunarodne finansijske podrške koja neće biti na raspolaganju zauvijek. To znači promjenu zakona i regulativa kako bi se iskorijenila korupcija, upravljalo na efikasan način i strateški pozicionirao bh. energetski sektor na globalnom tržištu. Vlada SAD je tu kao posvećen partner u ovim nastojanjima. Ali, već je pet do dvanaest, sat otkucava, vrijeme za djelovanje je sada.
