Ako ne računamo Ukrajinu, koja se mora izboriti za svoj evropski izbor, najteži i najproblematičniji put ka članstvu u EU pao je Sjevernoj Makedoniji.
Zemlja, koja je pristala na promjenu imena i izmjenu ustava kako bi deblokirala pregovore, još uvijek nije mogla započeti pregovore o pridruživanju EU, piše ukrajinski utjecajni medij Evropejska pravda.
Isplata za ovo nije se dugo čekala.
Na "dvostrukim" izborima održanim 8. maja (toga dana održani su parlamentarni i drugi krug predsjedničkih izbora), aktuelna vlast je doživjela katastrofalan poraz.
Važna stvar je da je EU kriva za ovaj poraz, ističe uredik Evropejske pravde Jurij Pančenko. I sada će Brisel morati pronaći izlaz iz ćorsokaka u koji je njegova politika dovela Sjevernu Makedoniju.
Trijumf opozicije
"Moj koncept multietničke Makedonije, zemlje potpuno integrirane u evroatlantske strukture, nažalost nije dobio podršku. Međutim, duboko sam uvjeren da samo takva Makedonija može biti uspješna", rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije, Stevo Pendarovski, 8. maja uveče.
U drugom krugu predsjedničkih izbora doživio je porazan poraz, osvojivši samo 29,25% podrške, dok je njegova protivkandidatkinja Gordana Siljanovska Davkova, koju je predložila opoziciona stranka VMRO-DPMNE, pobijedila sa više od 65%.
Međutim, poraz aktualne vlasti na parlamentarnim izborima bio je još važniji.
Socijaldemokratska stranka Makedonije (SDSM), partija povezana s pregovorima o pristupanju EU, zauzela je tek treće mjesto. Ako je na izborima 2020. koalicija predvođena SDSM-om osvojila 46 mandata, sada ima samo 18 (od 120 mjesta u parlamentu Sjeverne Makedonije).
Rezultat koalicije "Evropski front", koju čine albanske stranke koje su dio koalicije, nije bio mnogo bolji - imat će ukupno 19 mandata.
Umjesto toga, desničarska opozicija sa VMRO-DPMNE slavi pobjedu, i to sa ogromnom razlikom. Koalicija "Za Makedoniju" koju predvodi ova stranka osvojila je 59 mandata. A za osvajanje većine potrebne su im tek dvije ruke. Poređenja radi, na izborima 2020. VMRO-DPMNE je osvojila samo 44 mandata.
Ovaj rezultat znači da će VMRO-DPMNE skoro garantirano formirati novu većinu. Za to im je dovoljno da privuku bilo koju opozicionu stranku u koaliciju.
Konkretno, VMRO-DPMNE je već najavio početak konsultacija sa blokom Vlen. To su albanske opozicione snage, koje predvode gradonačelnici dva najveća grada u zemlji sa albanskom većinom: Arben Tarvari (Gostivar) i Bilal Kasami (Tetovo).
U novom sazivu parlamenta Vlen će imati 13 mandata, što će takvoj koaliciji garantirati stabilnu većinu.
A ako ova opcija ne uspije, VMRO-DPMNE ima opciju koalicije sa pokretom Znam (5 mandata) ili strankom Ljevica (6 mandata).
Posljednja opcija je najmanje poželjna, budući da Ljevica, koju su formirali bivši komunisti, koristi otvoreno antizapadnu retoriku.
Međutim, i bez opcije koalicije sa Ljevicom, rezultat izbora u Sjevernoj Makedoniji bio je poraz ne samo za sadašnju koaliciju, već i za EU.
Ustupci bez rezultata
2016. godina. Nakon velikih protesta izazvanih prisluškivanjem političkih protivnika, donesena je odluka o održavanju prijevremenih izbora u organizaciji premijera Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE).
Na ovim izborima pobijedili su socijalisti, koji su kasnije uspjeli napraviti koaliciju sa strankama koje zastupaju interese albanske manjine i formiraju vladu na čelu sa Zoranom Zaevim.
Upravo je on postavio cilj da se Makedoniji deblokira put u EU i NATO, što je zahtijevalo postizanje vrlo teškog kompromisa sa Grčkom.
Grčka je blokirala ulazak Makedonije u NATO i EU, tražeći promjenu imena zemlje i reviziju njene historijske politike - pod vlašću VMRO-DPMNE širila se koncepcija da država potiče iz drevne Makedonije, što je Grke jako nerviralo.
Nakon dugih pregovora, postignut je kompromis sa Grčkom. Njeni uslovi bili su prilično bolni za Makedoniju. Konkretno, bila je prisiljena promijeniti ime u Sjeverna Makedonija i javno se odreći tvrdnji o "antičkom naslijeđu".
