Evropa (ni)je spremna za rat!

Redakcija Mostar

Trend se posebno intenzivirao nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali i šire destabilizacije evropskog sigurnosnog okruženja.

Rat u Ukrajini, rast napetosti na istoku Evrope i nedostatak profesionalnog vojnog kadra natjerali su više evropskih država da u posljednjih pet godina ponovo aktiviraju obavezno služenje vojnog roka.

U nastavku donosimo pregled zemalja koje su uvele ili vratile vojni rok.

U sjeni najveće sigurnosne krize u Evropi od završetka Hladnog rata, nekoliko država odlučilo je da pojača odbrambene kapacitete kroz povratak obaveze služenja vojnog roka. Trend se posebno intenzivirao nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali i šire destabilizacije evropskog sigurnosnog okruženja.

Latvija: Povratak obaveze zbog prijetnji sa istoka

Latvija je 2023. godine ponovo uvela vojni rok za muškarce od 18 do 27 godina, nakon što je obaveza ranije bila ukinuta. Period služenja traje 11 mjeseci. Vlada u Rigi navela je da je odluka direktno povezana s pogoršanom sigurnosnom situacijom i ratom u Ukrajini, uz strah od destabilizacije baltičkog regiona.

Švedska: Selektivni model zbog rastućih geopolitičkih rizika

Švedska, koja je obavezni rok ukinula 2010. godine, vratila ga je 2017/2018. u selektivnom obliku — regrutuje se samo onoliko mladih koliko je vojsci potrebno. Povratak je obrazložen rastućim napetostima u Evropi, posebno nakon ruske aktivnosti u baltičkoj zoni i promjena u sigurnosnom pejzažu.

Hrvatska: Od 2026. vraća obaveznu obuku

Hrvatska je 2025. donijela odluku da od 2026. godine uvede obaveznu tromjesečnu osnovnu vojnu obuku. Riječ je o prvoj ozbiljnoj reformi od ukidanja roka 2008. godine. Ministarstvo odbrane odluku je obrazložilo regionalnom sigurnosnom nestabilnošću, potrebom jačanja rezervnog sastava i nedostatkom profesionalnog kadra.

Litvanija: Vojni rok vraćen zbog ruske agresije

Litvanija je među prvim državama koje su reagovale na promijenjeni sigurnosni ambijent. Nakon ruske aneksije Krima 2014., zemlja je već 2015. vratila vojni rok, navodeći da joj je potreban širi ljudski potencijal za jačanje vojske i rezervnog sastava. Iako ova odluka datira prije više od pet godina, litvanski model postao je važan primjer za druge zemlje koje danas razmišljaju o istim reformama.

Francuska promjena

Francuska je u novembru 2025. objavila da uvodi program dobrovoljnog vojnog roka — 10‑mjesecnog — za mlade (pretežno 18–19 godina). Program predviđa obuku + mjesečnu naknadu, uniformu i opremu. 

Vlada i dalje tvrdi da ne uvodi obavezni vojni rok kakav je postojao do 1997. godine — uslovi su da osoba dobrovoljno pristane. 

Situacija u Njemačkoj

Njemačka trenutno planira novi sistem: od 2026. svi 18‑godišnjaci muškog pola biće registrovani i podvrgnuti zdravstvenom pregledu i upitniku o spremnosti za službu. 

U prvoj fazi radi se o dobrovoljnoj službi. Obaveza bi mogla da bude reaktivirana samo ako stvarno ne bude dovoljno dobrovoljaca da ispuni vojnopotrebe. 

Do danas, iako je prijedlog u parlamentu — zvanično nije donesen zakon koji bi automatski aktivirao masovno obavezno služenje. 

Razlozi: Rat u Ukrajini, nedostatak vojnika i strah od novih kriza

U svim analiziranim slučajevima motivi su gotovo identični:

- rat u Ukrajini i dramatično pogoršanje evropske sigurnosti,

- geopolitičke napetosti i strah od ruskog širenja,

- demografski pad i manjak profesionalnih vojnika,

- potreba jačanja rezervnog sastava i koncepta “ukupne odbrane”.




Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.