Ako Unija misli biti ozbiljna, na isti način treba tretirati zapadni Balkan, a pogotovo BiH, kako tretira Ukrajinu, te Moldaviju s njom u paketu.
Ne postoje ružičaste naočale ili brzi proces pristupanja Evropskoj uniji ni u slučaju Moldavije i Ukrajine, ocijenio je Adnan Ćerimagić.
Viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost, nevladine organizacije iz Berlina, reagirao je na stav ministra vanjskih poslova Austrije, iznesen u intervjuu za Financial times da se ovim dvijema državama u EU gleda "kroz prste".
U dužoj objavi na svom X-nalogu Ćerimagić ističe i da su Ukrajina i Moldavija na svom evropskom putu napredovale za osam mjeseci više nego sve države zapadnog Balkana zajedno za godinu dana!, prenosi Politicki.ba.
On konstatira da su Ukrajina i Moldavija za 20 mjeseci došle do kandidatskog statusa, a onda dobile i preporuku Evropske komisije da se s njima počnu pristupni pregovori.
U isto vrijeme, Crna Gora je taj proces prošla za 34, a Srbija za 40 mjeseci.
S druge strane, Albanija je čekala devet godina!
Svojevremeno, Estonija je išla istom brzinom kao i Ukrajina i Moldavija, Češka je sve prošla za mjesec dana brže od njih, dok je Hrvatskoj od kandidtskog statusa do početka pregovora o ulasku u EU trebalo 14 mjeseci, piše Ćerimagić.
"Ono što smo do sada vidjeli sa Ukrajinom i Moldavijom je kako bi se proces pridruživanja 🇪🇺 trebao odvijati (kada je 🇪🇺 ozbiljan u tome!):
- Postojala je jasna politička opredijeljenost (u ključnim 🇪🇺 glavnim gradovima!) da se ovim dvijema državama ponude dva konkretna cilja: prvo status kandidata i onda početak pregovora o pristupanju.
- Ovo političko opredjeljenje usklađeno je s potrebnim resursima, podrškom i opsežnim povratnim informacijama od strane Evropske komisije (i prijateljskih država članica!).
Ovo dvoje kombinirano je tada, naravno, dovelo do konkretnog rezultata", stoji dalje u njegovoj objavi.
Ćerimagić navodi da su za osam mjeseci ove godine, Ukrajina i Moldavija, prema ocjeni Evropske komisije, poboljšale nivo pripremljenosti za članstvo u EU više nego što su svih šest zemalja zapadnog Balkana zajedno za godinu dana.
"Ali ključni test za EU i fokus diskusija među državama članicama trebao bi biti ono što će se sljedeće dogoditi:
- Hoće li postojati jasna politička opredijeljenost da se ponudi Kijevu i Kišnjevu sljedeći cilj?
- Hoće li ovo biti pravi cilj finalizacije razgovora i postajanja punopravnim 🇪🇺 članom, ili ako sama EU do tada nije spremna za proširenje: barem članstvo na svom jedinstvenom tržištu i četiri slobode? Ili će to biti prazan cilj otvaranje 33 poglavlja koja bi mogla potrajati osam kao što je bio slučaj za Makedoniju ili više od jedne decenije, kao što će biti slučaj za Srbiju?
- Hoće li EU biti voljni proširiti takvu pravu ponudu Moldaviji i Ukrajini na zapadni Balkan?
Ono što smo vidjeli u slučaju Bosne i Hercegovine - države zapadnog Balkana koja je u proteklih 20 mjeseci bila u uporedivoj poziciji u procesu pridruživanja kao Ukrajina i Moldavije - manje je nego ohrabrujuće.
- U ključnim EU glavnim gradovima nije bilo i još uvijek NEMA volje da se ponuda početka pristupnih pregovora produži sa Ukrajinu i Moldaviju na Bosnu i Hercegovinu.
- Umjesto da kaže BiH da za početak pristupnih pregovora treba učiniti isto što i Ukrajina i Moldavija: napredovati u implementaciji koraka koji su pratili preporuku Komisije za status kandidata, EU poručuje da te korake provede i povrh toga, zloglasnih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. (koji su postavljeni u vrijeme kada je cilj Komisije bio da se proces što je više moguće uspori).
- Podrška Evropske komisije za BiH je u potpunoj suprotnosti sa podrškom koju imaju Ukrajina i Moldavija (i insistiranje na 14 ključnih prioriteta je samo jedan).
Uzmite uslov za usvajanje Nacionalnog programa za usvajanje acquisa.
Njime je od svih 14 vlada u BiH zatraženo da se dogovore oko dokumenta u kojem će se detaljno navesti koje će institucije/nivoi usvojiti koje EU zakone i standarde, na koji način i do kada.
Takav dokument NIJE bio uslov za preporuku za početak pristupnih pregovora sa Ukrajinom. Zapravo, očekuje se da će ga Ukrajina usvojiti tek dugo nakon otvaranja pregovora. U međuvremenu, Komisija je uputila sve vrste konkretne i dobronamjerne podrške Ukrajini, kako bi zemlja razvila "koncept" za Program.
Dogovor oko takvog dokumenta je težak čak i za nefederalizirane zemlje kao što je Ukrajina. U slučaju BiH čak i više, budući da je pristup Komisije pristup nastavnika koji stalno traži razloge za neuspjeh svog učenika. Umjesto pružanja podrške i prostora za stjecanje znanja i vještina koje će biti korisne u budućnosti.
- Sve je to onda, naravno, dovelo do malog ili nikakvog reformskog rezultata.
U protekloj godini, kada je riječ o 33 poglavlja, BiH nije poboljšala nivo svoje pripremljenosti za članstvo u EU", piše dalje Ćerimagić, javlja Politicki.ba.
U zaključku svoje duge objave on navodi Unija, ako misli biti ozbiljna, na isti način treba tretirati zapadni Balkan, a pogotovo BiH, kako tretira Ukrajinu, te Moldaviju s njom u paketu.
Sve što se daje i nudi Kijevu i Kišnjevu, treba se odnositi i na BiH, ističe Ćerimagić.
"Bez toga, odluka da ili ne započnete pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom ili BiH neće biti bitna NIŠTA ni srednjoročno ni dugoročno", zaključuje Ćerimagić.
Na kraju svoje objave on je ponudio i rješenje koje je ESI dao polovinom prošle godine.
