Početna/Politika/Energetika

Energetska stabilnost Federacije BiH zavisi od povećane proizvodnje uglja

politicki.ba

Generalni direktor EPBiH upozorio na probleme u snabdijevanju termoelektrana i najavio projekte pravedne tranzicije.

Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić u razgovoru za Fenu upozorio je na ozbiljne izazove u snabdijevanju ugljem termoelektrana, ističući da je u prvih šest mjeseci ove godine isporuka dostigla tek 73 posto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja na 46 posto u odnosu na plan.

Podizanje proizvodnje uglja
“Rudnici moraju biti svjesni da se energetski sistem Federacije BiH može stabilizovati samo povećanom proizvodnjom uglja jer se EPBiH većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana 80 posto, dok je 20 posto proizvodnje iz hidroelektrana. Zbog toga konstantno radimo na podizanju proizvodnje uglja i poboljšanju uslova rada”, izjavio je Buljubašić.

Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja, a potpisan je i novi Kolektivni ugovor u oblasti rudarstva čime su jasno pokazali da se zalažu za bolje uslove rada i bolji položaj rudara.

“Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih tona uglja za rad naših termoelektrana. Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem”, naveo je Buljubašić.

Kada je riječ o stanju u rudnicima, Buljubašić je rekao da su trenutno najveći problemi u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolji rezultat u posljednje tri godine.

“RU Kreka, RMU Kakanj i RMU Abid Lolić bilježe oporavak i povećanje proizvodnje u odnosu na prethodni period. RU Gračanica je na nivou planske projekcije, a do kraja godine isporuka prema termoelektranama će biti maksimalno pojačana”, dodao je Buljubašić.

U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada, a dnevno u prosjeku između 1.500 i 1.700 radnika odsustvuju s posla po raznim osnovama.

Proces prestrukturiranja rudnici su, kako je rekao, trebali provesti prije ulaska u Koncern. Ušli su sa dugom od 36 miliona KM, a taj trend se nastavio. Niti jednu godinu od osnivanja Koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno, što je dovelo do rasta ukupnog duga na 1,2 milijarde KM.

“Kada govorimo o procesu prestrukturiranja u današnjim okolnostima, on je već prisutan kroz provođenje programa zbrinjavanja viška radnika u RMU Zenica (zbrinuto 199 rudara), zatvaranja jama koje su tehnološki i ekonomski neodržive, nastavak procesa dokapitalizacije kroz nabavku opreme i mehanizacije za perspektivne rudnike za površinsku eksploataciju uglja u cilju povećanja produktivnosti”, rekao je Buljubašić.

Devastirana ležišta i projekti tranzicije
Buljubašić je naglasio da se rudnici suočavaju s problemima devastiranih ležišta uglja zbog velikog zaostatka u otkrivci koji postoji godinama. Ukupni zaostaci od 2010. do juna 2025. iznose 128 miliona kubnih metara.

Projekt pravedne tranzicije u regijama bogatim ugljem, vrijedan oko 160 miliona KM, provodi se kreditnim sredstvima Svjetske banke. Sredstva će se koristiti za zatvaranje jama i zbrinjavanje radnika RMU Zenica, prenamjenu zemljišta RU Kreka i izgradnju fotonaponske elektrane Dubrave snage 12,2 MW, te izgradnju fotonaponske elektrane na RMU Banovići snage 15 MW.

“Kada je riječ o RMU Zenica, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, EPBiH i RMU Zenica intenzivno rade na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno da obuhvati sve aspekte vezane za provođenje procesa zatvaranja tog rudnika”, kazao je Buljubašić.

Pored izgradnje fotonaponskih elektrana, zelene investicije mogu uključivati i druge vidove obnovljivih izvora energije, poput baterijskih sistema i plantaža brzorastuće biomase.

Planovi i energetska strategija
Prema Buljubašićevim riječima, prelazak na obnovljive izvore energije otežavaju birokratske prepreke i protivljenja izgradnji hidroelektrana, te je potrebno izraditi poseban zakonski okvir za razvoj novih kapaciteta. EPBiH će uskoro predstaviti projekat Prosumer 5000+.

Na nivou Federacije BiH radi se na strategiji razvoja energetskog sektora, a EPBiH doprinosi dokumentom dugoročnog plana razvoja 2025–2050.

Kao potpisnica Pariškog sporazuma iz 2017. godine, BiH je prihvatila cilj klimatske neutralnosti do 2050, što znači postepeno smanjenje korištenja uglja.

“Međutim, kada govorimo o baznoj proizvodnji električne energije, EPBiH mora zadržati proizvodnju iz termoelektrana u punom instalisanom kapacitetu kako bi se očuvala energetska stabilnost Federacije BiH, uz istovremenu izgradnju novih proizvodnih kapaciteta”, poručio je Buljubašić.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.