Dva zakona kao test evropske zrelosti BiH

Usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u odlučuje o otvaranju pristupnih pregovora s EU, povjerenju građana u pravosuđe i dostupnosti miliona eura iz evropskih fondova.

Piše: Luigi Soreca

Koncem prošle godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prišao mi je jedan građanin i rekao: „Ambasadore Soreca, molim vas nemojte odustati, nastavite se zalagati za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine!“ Ponekad proces pristupanja Evropskoj uniji može djelovati tehnokratski ili apstraktno, ali u svojoj suštini evropski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na unapređenje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.

Naredna važna faza na evropskom putu BiH jeste formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se do nje došlo, ključni koraci su usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz oblasti pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s evropskim standardima i usvoje ih što prije.

Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionisati kao država utemeljena na vladavini prava, te da li je spremna odlučno napredovati na svom evropskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni se tiču povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Evropske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.

Zašto su ovi zakoni važni

Koristi od usvajanja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organizovanog kriminala. Takođe bi osnažio nezavisnost pravosuđa kroz propisivanje da odluke Suda Bosne i Hercegovine preispituje nezavisno apelaciono tijelo, u skladu s evropskim standardima pravičnog suđenja.

Zakon o VSTV-u, s druge strane, od suštinskog je značaja za zaštitu integriteta samog pravosuđa. Trebao bi unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sistem izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke izmjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od neprimjerenog uticaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti.

Zajedno, ta dva zakona čine okosnicu kredibilnog, nezavisnog i profesionalnog pravosudnog sistema.

Usklađivanje s evropskim standardima

Usklađivanje s evropskim standardima ponekad se pogrešno shvata kao puko preuzimanje stranih modela u cijelosti. To nije tako. Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna evropska načela: nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i djelotvorne pravne lijekove.

U praktičnom smislu, to znači zakoni koji su u potpunosti usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvještaja, stručnih procjena (peer reviews) i godišnjih izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.

Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izvještaji o imovini i interesima budu sveobuhvatni da bi imali stvarni značaj, te uključe i bliske srodnike; da postoje djelotvorni pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a; te da se etnička pripadnost postepeno ukida kao faktor prilikom imenovanja sudija i izbora članova VSTV-a, kako to Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje.

Ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja

Evropski standardi definišu šta, a ne kako. Bosna i Hercegovina zadržava slobodu da odluči kako će na najbolji način organizovati svoj pravosudni sistem, pod uslovom da konačno rješenje bude u skladu sa tim standardima.

Uzmimo za primjer pitanje apelacione nadležnosti. Venecijanska komisija je jasno navela da nije protivno međunarodnim standardima da po žalbama postupa zasebni odjel istog suda, pod uslovom da taj odjel ima sva obilježja istinski nezavisnog apelacionog tijela. Postoje nacrti Zakona o sudovima koji predviđaju osnivanje posebnog apelacionog suda. Druge inicijative predlažu funkcionalno nezavisan apelacioni odjel. Za Evropsku uniju, ključno je pitanje da li su nezavisnost, nepristrasnost i povjerenje javnosti osigurani u dovoljnoj mjeri.

Upravo je ta ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja suština usklađivanja.

Rezultati i kredibilitet

Ponovljeni zahtjevi za dobijanje mišljenja Venecijanske komisije, više verzija nacrta zakona i dugotrajna kašnjenja u zakonodavnom postupku ukazuju na dublji izazov: potrebu za koherentnim donošenjem odluka, institucionalnom koordinacijom i preuzimanjem odgovornosti. Zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora biti sposobna ne samo da napiše zakone, već i da se o njima usaglasi, da ih transparentno usvoji i dosljedno provede.

Upravo je jedan od razloga zašto naglašavamo važnost što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora s EU to što će oni pružiti sveobuhvatan okvir za rješavanje dugogodišnjih institucionalnih slabosti.

Podrška provedbi

Nakon usvajanja ovih zakona, Evropska unija je spremna pružiti podršku u njihovoj provedbi - tehničku, finansijsku i političku. Nakon odobrenja Reformske agende iz okvira Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

Iznos od 7,26 miliona eura će biti dostupan kada se uspostavi funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo na državnom nivou, nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 miliona eura će biti dostupan kada se usvoji i primijeni sveobuhvatni Zakon o VSTV-u, koji će, između ostalog, osigurati nezavisan disciplinski sistem u pravosuđu, sistem ocjenjivanja rada zasnovan na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja zasnovana na stručnosti.

Pored podrške kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i inače za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative kao što su EU4Justice i druge programe koji se finansiraju iz IPA fondova.

Izbor koji će odrediti budućnost

Na kraju, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u će odrediti kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: država u kojoj je pravda nezavisna i predvidljiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori se mogu otvoriti tek kada zakoni budu u potpunosti usklađeni s evropskim standardima.

Standardi su jasni. Koristi su neupitne. Nastavit ćemo se zalagati za Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost u Evropskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak su u rukama Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti na raspolaganju zauvijek. Naredne sedmice će biti odlučujuće za evropski put Bosne i Hercegovine.

(Autor je šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini)