Dodikove prijetnje, taktičke igre i borba za politički opstanak

Nakon osuđujuće presude, Milorad Dodik pokušava mobilizirati opoziciju i osigurati vlastitu poziciju u vlasti – ili stvoriti haos u slučaju neuspjeha.

Piše: Adnan Ćerimagić

Prošle sedmice, Milorad Dodik zaprijetio je da će ostati predsjednik Rs uprkos sudskoj presudi, odbiti prijevremene izbore, te narediti entitetskim i lokalnim vlastima, kao i policiji Rs, da spriječe održavanje izbora – čak i silom.

Njegova stranka je dodatno zaprijetila obustavom učešća u odlučivanju na državnom nivou, uključujući sve aktivnosti povezane s integracijom BiH u EU.

Najavljene su i ubrzane aktivnosti na donošenju novog ustava entiteta te provedbi zakona koji ciljanju državne pravosudne, policijske i izborne institucije.

Iznenađenje i uslovljavanje

Nakon presude iz februara 2025, Dodik i njegovi saveznici brzo su djelovali – donoseći zaključke i zakone, te ih počeli provoditi. To je iznenadilo mnoge u BiH i inostranstvu.

Ovoga puta, Dodik daljnje korake uvjetuje podrškom opozicije – formiranjem jedinstvene vlade na entitetskom nivou i zajedničkom platformom na državnom.

Reakcije iznutra i izvana

Koalicija: Partneri u vlasti do sada su ili podržali Dodika ili ostali nijemi.

Opozicija: Tri stranke su odbile Dodikovu ponudu – SDS (11 mandata), ZPiR (4) i NF (2). PDP (8) će se oglasiti u četvrtak, dok lider Draško Stanivuković još nije zauzeo stav. Za sada, jedino ZPiR potvrđuje učešće u izborima; SDS je na korak do odluke; PDP je zasad protiv.

Međunarodna zajednica: EU, UK i Hrvatska priznali su presudu i pozvali na njeno poštivanje. Francuski predsjednik Macron je to javno podržao. SAD se još nije oglasio, ali diplomate navodno šalju jasne poruke protiv destabilizacije. Srbiju, Mađarsku i Rusiju Dodik koristi kao oslonac, ali njihova konkretna podrška je upitna. Vučić, Dačić i Srpska pravoslavna crkva javno pozivaju na jedinstvo Rs – što se tumači kao podrška formiranju Dodikove „vlade jedinstva“.

Regrouping i borba za opstanak

Mnoge stvari su neizvjesne, ali jedno je jasno: Dodik i SNSD žele podršku opozicije za provođenje svojih planova. Bez nje – prijeti mu ozbiljan politički rizik.

Tri moguća razloga za to:

1️⃣ Bez opozicije – rizik od paralelnih izbora:

U proljeće 2024. Dodik je najavljivao lokalne izbore mimo državne izborne komisije – ali je odustao zbog mogućnosti da opozicija učestvuje u redovnim izborima i time preuzme ključne pozicije. Slična situacija prijeti i sada, jer bi opozicija mogla pobijediti na predsjedničkim izborima i biti priznati od strane domaćih i međunarodnih institucija.

2️⃣ Presuda ga je zatekla nespremnog:

Od ljeta 2023. Dodik je tražio „tiho rješenje“. Njegovi nastupi na sudu u Sarajevu u julu 2025. tumačeni su kao dokaz potencijalnog dogovora. Da li je obmanut? Vučić je to i sugerisao. Dodik možda sada samo kupuje vrijeme da shvati šta se zaista dogodilo i kako dalje.

3️⃣ Ima rezervni plan:

Dodik bi mogao prihvatiti presudu – platiti novčanu kaznu umjesto zatvora i podržati SNSD-ovog kandidata na izborima. I dalje bi ostao lider iz sjene, kontrolisao kampanju i ključne odluke. Time bi izbjegao haos i osigurao političko preživljavanje – kroz pobjedu na izborima.

Zaključak (bez zaključka)

Dodik nije odustao. Sastao se s Viktorom Orbanom, a njegovi potezi ukazuju na borbu za opstanak – bilo kroz prijetnje, bilo kroz dogovor, bilo iz sjene.

Da li će ostati u predsjedničkoj palati kao nelegalni lider – ili iz Bakinaca vući konce iz sjene, kao što je to godinama činio Ali Ahmeti u Sjevernoj Makedoniji?