Gosti razmatrali opcije završetka rata u Ukrajini.
Bila je to mala, ekskluzivna grupa koja se okupila na večeri u Vašingtonu prije nekoliko nedjelja. Novi njemački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Andreas Michaelis (Zeleni) pozvao je kod sebe 24. oktobra uveče Crème de la Crème američkih eksperata za Rusiju. Uz meni večere u tri pijata, u grupi se nije samo razgovaralo o situaciji na bojnom polju, gdje stvari za ukrajinsku vojsku izgledaju sve mračnije. Takođe se razgovaralo o opcijama kako da se ovaj rat konačno završi, piše Der Spiegel, prenosi Politicki.ba.
Iz Njemačke se na večeri pojavio visoki gost: državni ministar Wolfgang Schmidt (SPD), šef Ureda saveznog kancelara, čovjek od najvećeg povjerenja Olafa Scholza (SPD). Ono što Schmidt kaže rijetko je daleko od onoga što Scholz misli i kako vidi svijet.
Grupa visokog ranga
Stoga njemački ambasador nije imao problema da okupi grupu visokog ranga. U Vašingtonu vrlo žele da saznaju kako kancelar gleda na trenutnu situaciju. Posebno na rat u Ukrajini.
Ruska invazija bila je i novi početak i test za njemačko-američke odnose. Poslije svađa tokom Trumpove ere, Berlin i Vašington su se ponovo približili. Tri dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022, kancelar Scholz je u Bundestagu, u njedelju ujutro, održao svoj čuveni govor o "prekretnici", koji je euforično primljen u američkoj vladi – kao signal da je Njemačka napokon spremna da preuzme veću odgovornost za sigurnost Evrope. Scholz i Biden su razvili bliske međusobne odnose.
Istovremeno, pojedine tenzije su ostale. Amerikanci su bili ljuti što je Berlin mjesecima oklijevao isporučiti tenkove Leopard 2 Ukrajini. I u Vašigtonu postepeno rastu sumnje u to koliko je njemačka Savezna Vlada uopće ozbiljna u pogledu značajnog povećanja potrošnje za odbranu. Sada je na dnevnom redu naredno pitanje koje bi moglo prerasti u sukob: Kako okončati ovaj rat? To je zaista veliko pitanje koje se postavlja već duže vrijeme. Ali rijetko ko se usuđuje to javno izgovoriti.
Predsjednički izbori u SAD će se održati u novembru 2024. Mnogi ekspertiu Vašingtonu vjeruju da Vladimir Putin računa na to da će Donald Trump pobijediti na predsjedničkim izborima i da će mu Trump Ukrajinu potom poloniti na srebrnom poslužavniku. On bi "završio rat u roku od 24 sata", kaže Trump, veliki favorit za republikansku predsjedničku nominaciju.
Okolina predsjednika Joe Bidena, međutim, smatra da je ideja o ponudi mirovnih pregovora Kremlju u ovom trenutku izuzetno opasna.
"To nema smisla jer Putin nema interesa za to", rekao je jedan visoki zvaničnik Bijele kuće za Spiegel.
A Nijemci? Gdje oni stoje po ovom pitanju? Na američkoj liniji?
Ako pratite javne izjave, onda ni Scholz ne želi ni ugurati Ukrajinu u pregovore. "Solidarni smo sa Ukrajinom, 'sve dok je potrebno'", napisao je Jens Plötner (SPD), savjetnik kancelara za sigurnosnu politiku, u zajedničkom članku sa Andrijem Jermakom, šefom Ureda predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, za platformu "Politico". "Neće biti mirovnog sporazuma nad glavama Ukrajinki i Ukrajinaca", rekao je kancelar po vladinom saopćenju početkom marta.
Gosti na večeri u Vašingtonu bili su utoliko više uzbuđeni da čuju šta će Schmidt, desna ruka njemačkog kancelara, sada reći o tom pitanju – daleko od javnosti, u povjerivom okruženju.
Zahtjev Americi da "promijeni prioritete"
Među onima koji su večerali sa njim u njemačkoj ambasadi u USA bili su: Fiona Hill, Britanka (koautor Putinove biografije koja je do nedavno sjedila u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD pod Donaldom Trumpom), Andrea Kendall-Taylor (diplomac Princetona, godinama koordinirala strategiju američkih tajnih službi za Rusiju) i Samuel Charap, politolog sa doktoratom na Oxfordu koji je kratko radio kao savjetnik u američkom State Departmentu, a sada radi za RAND-Corporation, think tanku koji u velikoj mjeri finansira Ministarstvo odbrane SAD.
Charap je suvonjavi tip poganog jezika, koji ne izbjegava svađe. U ljeto je objavio esej u časopisu Foreign Affairs pod naslovom "An Unwinnable War – Vašington Needs an Endgame in Ukraine" u kome tvrdi da ni Rusija ni Ukrajina nemaju snagu da odluče o ratu u svoju korist. Svako produžavanje rata bi stoga dovelo samo do nepotrebne patnje i smrti, a također bi povećalo rizik da rat eskalira van granica Ukrajine.
"Uspješna strategija za najozbiljniju vanjskopolitičku krizu u najmanje jednoj generaciji zahtjeva da Sjedinjene Države i njeni saveznici promijene svoje prioritete i razviju scenario kraja rata".
Ova rečenica je bila kršenje tabua. Zašto? Zato što raskida sa mantrom da će se o budućnosti Ukrajine odlučivati samo u Kijevu.
Interno, njemačke diplomate priznaju da je ova formula uvijek bila samo slogan za umirivanje javnosti. Ali ona minimizira političke opcije Zapada. Nema razgovora o Ukrajini bez Ukrajine je dogma Bijele kuće. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) do danas javno tvrdi da je cilj da Ukrajina pobijedi u ratu.
Na večeri u ambasadorovoj rezidenciji, međutim, šef Ureda njemačkog kancelara je izričito i na sva usta pohvalio stratega Charapa što je otvorio prostor za razmišljanje o pregovorima o miru – tako pričaju učesnici večere. Neki kažu da je Schmidt čak pao u sevdah i euforično hvalio Charapove ideje. Što u Schmidtovom okruženju negiraju: o euforiji ne može biti riječi.
Njemačka lijeva savezna vlada decidno protiv ulaska Ukrajine u NATO
Schmidt je učesnicima večere objasnio i zašto se njemačka savezna vlada na ljetošnjem samitu NATO u Vilniusu izjasnila protiv brzog ulaska Ukrajine u odbrambeni savez. Ovo pitanje, rekao im je Schmidt, može se riješiti tek kada se ispregovara sporazum o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine.
Jedan učesnik večere je to ovako shvatio: glavni čovjek njemačkog kancelara želi da njemačkim odbijanjem članstva Ukrajine u NATO insipirira Putina da potpiše mirovni sporazum. U Schmidtovom okruženju i ovo predstavljaju drugačije. Članstvo Ukrajine u NATO će, kako navode, ionako biti na dnevnom redu tek nakon rata. O tome se trenutno uopće ne može donijeti odluka. Večera u ambasadi bila je prosta, otvorena razmjena ideja, na kojoj se njemački glavni ministar prvenstveno želeo upoznati sa razmišljanjima američkih mislilaca.
Schmidt je svjestan koliko je ova debata osjetiva. Ljetos je Stian Jenssen, šef kabineta generalnog sekretara NATO, ljevičara Jensa Stoltenberga, javno rastrgnut nakon što je spekulirao o mirovnom sporazumu, po kome Ukrajina treba predati dijelove svoje teritorije Rusiji a zauzvrat da joj se garantira članstvo u NATO - jednog lijepog, dalekog dana. Rezultat: politički Shitstrom protiv Jenssena.
Svakom, ko u njemačkoj javno razmišlja o takvim idejama, vjerovatno bi desilo nešto slično.
U Uredu njemačkog kancelara već dugo raspravljaju o onome, što Scholzovi ljudi vide kao preusku njemačku debatu. O diskursu sigurnosne politike koji, iz perspektive nekih berlinskih stratega, karakterizira previše stava, a premalo realpolitike – i koji izbjegava zaista kontroverzne teme. Pa se stoga nadaju u Uredu kancelara: da se o osjetljivim tačkama govori i javno. Jer sam kancelar Scholz, jasno je tamošnjim stratezima, niti smije niti može pokretati takve debate. A ni njegova desna ruka Schmidt. Realno gledano.
Šta je rekao Schmidt
I upravo je stoga ono, što je Schmidt izgovorio u njemačkoj ambasadi u Vašingtonu, izazvalo je pometnju u krugovima SAD. Vijesti o njemačkoj "ruskoj večeri" u sred Amerike, kako je sad već nazivaju upućeni, brzo su se proširile notorno brbljivom američkom prijestolnicom. Tajming je teško mogao biti delikatniji. U vojnom smislu, Ukrajina je u izuzetno 'nefinoj' situaciji. Njihova ofanziva tokom ljeta i jeseni nije uspjela dovesti do prodora, a ukrajinski šef generalštaba Valerij Zalužni je u autorskom tekstu za "Economist”, samo nedjelju dana poslije ove njemačke "ruske večere”, upozorio na dug, krvavi rovovski rat. Shodno tome, u SAD postoji velika zabrinutost da debata o mirovnom sporazumu dobija na zamahu u najneprikladnijem momentu.
"Nema nikakve naznake da bi Putin bio zainteresiran za neki drugi ishod pregovora osim za kapitulaciju Ukrajine", rekla je za "Spiegel" Amy Gutmann, američka ambasadorka u Berlinu.
Amerikanci su bili alarmirani kada je njemački list "Bild", koji je u međuvremenu dobio pro-Merkel glavnu urednicu, prije četiri nedjelje izvjestio o navodnom "tajnom planu", prema kome su se Vašington i Berlin – dva najveća liferanta oružja Kijevu – dogovorili da ograniče vojnu pomoć Ukrajini da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio prisiljen započeti pregovore sa Putinom. Američka vlada je saopćila da je ovaj izveštaj čista laž. Njemačka savezna vlada je potom to takođe oštro demantirala.
Ali od tada se po Vašingtonu širi sumnja da Nijemci u tajnosti pripremaju teren za mirovne pregovore, iza leđa Ukrajine. Što Berlin žestoko osporava.
Rat je vrlo približio Bidena i Scholza. Poslije martovskog razgovora sa kancelarom u Ovalnom uredu, predsjednik je povukao svoju ambasadorku Gutmann u stranu i rekao joj: "Pričajte svima po Njemačkoj koliko mi je ova veza važna". Uvažavanje, koje se zasniva na reciprocitetu. "Ovaj američki predsjednik je za nas poklon od Boga", kažu u Uredu njemačkog kancelara.
Oba političara su prepoznala da se Ukrajina ne radi samo o teritorijalnim sporovima – već o tome da li će Zapad dozvoliti da se granice u Evropi mijenjaju silom. Kao i Biden, Scholz je također obećao da će podržati Ukrajinu da Putin ne bi pobijedio.
Ali šta to konkretno znači ?
Ni predsjednik ni kancelar ni do danas nisu tačno definirali kako bi kraj rata mogao izgledati. Objasnili su samo ono što ne žele: NATO ne treba uvlačiti u direktan sukob sa Rusijom. Osim toga, obojica su javno izrazili zabrinutost da će sukob eskalirati u globalni nuklearni rat – u "Armagedon", kako je rekao američki predsjednik.
Masovno pravljenje atmosfere protiv pomoći Ukrajini na desnici
Obojicu političara vode i domaći politički motivi. I Bidena i Scholza podržavaju lijeve stranke čije su jezgro biračkog tijela decenijama činili radnici. Međutim, puno od njih su potražili novi politički dom. U SAD su politički migrirali u republikance Donalda Trumpa, a u Njemačkoj uglavnom u nacionalno-socijalistički AfD. "I predsjednik Biden i kancelar Scholz su duboko svjesni koliko je važno poboljšati živote ljudi sa nižim prihodima", kaže Bidenova ambasadorka Gutmann.
Problem za Bidena i Schloza: i Trumpovi republikanci i AfD se masovno protive pomoći Ukrajini. A AfD je najjača snaga u Istočnoj Njemačkoj – barem prema anketama. Scholz je također svjestan da su i mnogi u njegovom SPD kritični prema isporukama oružja Ukrajini.
I upravo zbog toga se, kako vjeruju u glavnom gradu SAD, ponekad Scholz ponašao tako neodlučno kada je u pitanju isporuka novih sistema naoružanja. Prošle godine je to zamalo dovelo do raskola između Berlina i Vašingtona. Prema riječima njemačkih diplomata, SAD su u jesen 2022. preko tadašnje zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman pitale da li Nijemci mogu isporučiti svoje tenkove Leopard 2 Ukrajini. Iz perspektive Amerikanaca, Ukrajincima je bio potreban savremeni borbeni tenk za ofanzivu protiv Rusa. Pentagon je vjerovao da bi njemački Leopard mnogo bolje odgovarao ukrajinskom ratištu od američkog Abramsa. Prvo jer bi trebalo da se mukotrpno transportuje preko Atlantika. Osim toga, održavanje je teško u Evropi.
Dogma da Kijev sam odlučuje o pregovorima je komunikativna zamka
Amerikanci su pažljivo pazili da ne vrše javni pritisak na Nijemce jer su znali koliko je ta odluka osjetljiva za Scholza. Ali, na njihovu veliku ljutnju, Nijemci ne samo da su mjesecima odbijali zahtjev Vašingtona nego su i javnosti servirali lažnu priču kako Amerikanci ne žele njemačke tenkove u Ukrajini jer je i sam Biden odbio da Kijevu isporuči Abramse. Bila je to scena koja je najdublje frustrirala američku vladu.
Da li je sad i sljedeći rascjep pred vratima ? Njemačkim diplomatama je jasno da su se i SAD i Njemačka uvukle u kompliciranu situaciju. Dogma da Kijev sam odlučuje o pregovorima je velika komunikativna zamka: ovaj credo onemogućava Berlinu i Vašingtonu da javno govore o diplomatskom rješenju, jer bi to Putin odmah protumačio kao znak slabosti Zapada.
Strateg RAND, Charap, vjeruje da Zapad treba da se izvuče iz ove stupice. "Vrlo je moguće da se istovremeno i borimo i pregovaramo", kaže on. Za to je, međutim, neophodno da Vašington ponovo uspostavi ozbiljan kanal za dijalog sa Moskvom. U Vašingtonu se priča da je jedini koji još uvijek ozbiljno razgovara sa Rusima sadašnji šef CIA William Burns: on je bio američki ambasador u Moskvi sredinom 20. vijeka, Obamin je ljevičar i veliki protivnik širenja NATO na Istok.
Amerikanci po svaku cijenu žele izbjeći konflikt sa Nijemcima. I pored svih povremenih razlika, Nijemci su postali nezamjenjiv partner u ukrajinskoj krizi. Kao i Scholz, Biden je političar za koga djela vrijede više od riječi – a ona jasno govore za Berlin. Prema proračunu Instituta za svjetsku ekonomiju, ali i Kielu, Njemačka je do kraja oktobra 2023. Ukrajini isporučila vojnu opremu u vrijednosti od 18,1 milijardu dolara, što je svakako priznato u Vašingtonu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, s druge strane, voli da piše vatrene apele – ali vojna pomoć njegove zemlje Kijevu iznosi samo 570 miliona dolara. To Francusku stavlja na 15. mjesto među zemljama donatorima Ukrajine.
A ni Amerikanci ni Nijemci nisu Macronu zaboravili da je izazvao haos na samitu NATO u Vilniusu, u julu, kada je svim silama podržao ulazak Ukrajine u NATO – i time ušao u sukob sa lijevim vladama u SAD i Njemačkoj. Odnos između Scholza i Macrona od tada je potpuno razoren, uzdiše jedan visoki njemački zvaničnik.
Članak New York Timesa
Realno posmatrano, Scholz i Biden vode istu lijevu politku. Američki predsjednik je ubijeđen da će Ukrajini biti nemoguće da vojno porazi ruske trupe. Već u maju 2022. napisao je u članku za NYT da se sukob mora okončati pregovorima. I kao Scholz, američki predsjednik je također više nego skeptičan u pogledu toga da li se Ukrajini može ponuditi članstvo u NATO u doglednoj budućnosti. Jer to bi moglo značiti da bi Sjevernoatlantski ugovor morao ući u rat sa nuklearnom silom Rusijom - ako Ukrajina bude ponovo napadnuta.
Biden i njegov savjetnik za sigurnost Jake Sullivan, također Obamin ljevičar, su zato izradili plan prema kojem će Ukrajina dobiti sigurnosne garancije slične onima koje je SAD dala Izraelu – sveobuhvatan paket koji će zemlji omogućiti da se naoruža na način da se Moskva uzdrži od ponovnog napada.
"Plan je da se Ukrajina pretvori u bodljikavu svinju", kaže jedan veteran Bidenove administracije. I veli da predsjednik Biden vjeruje da Putin neće biti spreman za dogovor sve do svog reizbora, ako uopće bude ikad htio pregovarati.
Vrijeme je ključna komponenta za Scholza. Njegova stranka treba nastupiti na parlamentarnim izborima u tri savezne države u Istočnoj Njemačkoj do septembra 2024. Tamošnje stanovništvo, bivši građani DDR, većinski odbacuje bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini.
