Dejton nakon 30 godina: Vrijeme je za njegovu reviziju

Dejtonski mirovni sporazum, iako zaustavio rat 1995. godine, danas je prepreka demokratskom razvoju BiH, institucionalnoj funkcionalnosti i njenom euro‑atlantskom napretku.

Edward (Ed) Joseph i R. Brucea Hitchnera, objavit će svoje prijedloge o preuređenju Bosne i Hercegovine.

Oni su upravo završili analizu i njene rezultate će predstaviti na međunarodnoj konferenciji pod nazivom “The Dejton Agreement at 30: Legal Reflections, Politics of Fragmentation and the Future of Peacebuilding”, zakazanoj za 28.–29. novembar 2025. na Univerzitetu u Istanbulu, Turska.

Problemi Dejtonskog ustava

Autori tvrde da je Dejtonski mirovni sporazum (DPA), iako zaustavio rat 1995. godine, danas prepreka demokratskom razvoju BiH, institucionalnoj funkcionalnosti i njenom euro‑atlantskom napretku. Ustavna arhitektura utvrđena DPA‑om, naročito kroz Aneks 4, institucionalizirala je etničke podjele, učinila sistem neučinkovitim i podsticala političku blokadu. Umjesto da se razvije građanski politički poredak, Dejton je učvrstio plemenski politički sistem utemeljen na ničiji-sum dinamici između konstitutivnih naroda i političkih elita.

Dejtonski mirovni sporazum je formalno stvorio suverenu državu, ali je u praksi raslojio BiH na međusobno suprotstavljene etno-teritorijalne enklave, time ometajući razvoj stabilne i inkluzivne demokratije. Unatoč brojnim reformskim pokušajima domaćih i međunarodnih aktera, strukturalne disfunkcije Dejtonskog modela ostaju nepromijenjene.

Plan za novu demokratsku ustavnu strukturu

Rad Ed Josepha i R. Brucea Hitchnera predlaže petofazni ustavni proces koji bi zamijenio Dejtonski ustav novim, temeljnim sporazumom zasnovanim na demokratskim načelima, jednakom građanstvu i evropskim standardima.

- Ustavna konferencija – okupljanje domaćih i međunarodnih aktera za pregovore o novoj ustavnoj arhitekturi.

- Prijelazni pravni mehanizmi – omogućavanje kontinuiteta države dok traju reforme.

- Reforma izvršne vlasti – redefinisanje državnog vodstva bez etničkih kvota.

- Reforma zakonodavne i sudske grane – parlament i sudovi zasnovani na teritorijalnoj zastupljenosti, ne na etničkim kvotama.

- Principi subsidiarnosti i pravne kontinuiteta, uz međunarodnu facilitaciju za podršku reformama.

Predloženi ustavni okvir uključuje tabelu revidiranih institucija koje osiguravaju građansku jednakost i funkcionalnu državu bez etničkih barijera.

Zašto baš sada?

Tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma predstavljaju ključnu prekretnicu za BiH. Joseph i Hitchner smatraju da je trenutak zreo za preispitivanje trenutnog stanja – nije više dovoljno održavati “zamrznuti postratni sporazum”. Umjesto toga, predlažu da Dejtonski okvir postane temelj za izgradnju prave, suverene evropske države – s građanima svih identiteta na jednakim pravima i odgovornostima.

Ovaj rad pruža relevantne i konkretne institucionalne smjernice i može poslužiti kao osnova za raspravu na konferenciji u Istanbulu o budućnosti Ustava Bosne i Hercegovine.