Evidentno je da najveći broj lokalnih zajednica nema ni dovoljno znanja ni vještina za promjenu načina budžetiranja.
Većina budžeta
lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini su linijski, a ne programski. To znači
da su oni usmjereni samo na utrošak sredstava, ali ne i na rezultate budžetskih
rashoda. Osim što linijski budžeti ne vode računa o pravilnoj i najboljoj
raspodjeli resursa oni u sebi nemaju ni rodnu komponentu. A rodno odgovorno
budžetiranje (ROB) model je koji se u svijetu sve više koristi.
Zvaničnih
podataka o broju rodno odgovornih budžeta nema, ali prema podacima koje smo
skupili za ovaj tekst puno je više lokalnih zajednica čiji budžeti nemaju rodno
odgovornu komponentu od onih koji daju prostor za usmjerene programske
rezultate. Bez obzira da li su budžeti linijski ili programski, predstavnici
svih lokalnih zajednica kažu da bi im dodatna znanja o rodno odgovornom
budžetiranju dobro došla.
Gradiška je
jedna od rijetkih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini koja ima Akcioni
plan rodne ravnopravnosti koji uključuje i rodno odgovorno budžetiranje.
Pomoć ženama
Programom
podrške poljoprivredi u prošloj godini 39 žena koje su bile
nositeljke poljoprivrednog gazdinstva su dobile uvećana sredstva u iznosu
od 10%. To je jedan od primjera kako budžeti mogu biti rodno odgovorni i pružiti
jednake prilike ženama.
„Gradiška ima
već godinama unazad, kroz realizaciju mjera Akcionog plana rodne ravnopravnosti
rodno odgovorne komponente budžeta“, kaže Nikola Mumalo šef Odsjeka za
finansije Grada Gradiška.
Dodatna znanja
su im, kaže, uvijek dobrodošla.
„Naravno da bi
nam sve dodatne informacije, dodatna znanja i iskustva bila od značaja“, kaže
Mumalo.
I
u gradskoj upravi Derventa smatraju da je budžet njihove lokalne zajednice
rodno odgovoran.„U smislu da se
izdvajaju sredstva za rad udruženja koja se bave pitanjima ravnopravnosti
polova, odnosno udruženjima žena, zatim se izdvajaju sredstva za rad ženskih
sportskih klubova, zatim podsticajna sredstva za poljoprivrednu
proizvodnju - ženama nosiocima poljoprivrednog gazdinstva. Takođe izdvajaju
se sredstva za pronatalitetnu politiku“, kaže Snježana Kovačević iz Gradske
uprave Derventa.
Dodaje da bi
uposlenima u GU dobro došla dodatna znanja o rodno odgovornom
budžetiranju.
Opština Centar
Sarajevo kroz Gender akcioni plan za period 2023-2027. potiče budući rast i
razvoj zajednice, s namjerom da unaprijedi ravnopravnost spolova u zajednici.
Cilj im je, kažu, uvođenje principa ravnopravnosti spolova u razvojne politike,
strategije, projekte i programe je od posebnog značaja na lokalnom nivou, jer
je lokalni nivo vlasti najneposredniji i najbliži građanima/kama.
„U Općini
Centar Sarajevo itekako vodimo računa o rodno-odgovornoj komponenti budžeta, te
s tim u vezi uvodimo rodno odgovorno planiranje i programiranje, što osigurava
da se dostupnim sredstvima utiče na sve razvojne ciljeve, a tako i na
(ne)ravnopravnost spolova“, kaže Amra Hašimbegović Vuković, pomoćnica
načelnika opštine Centar Sarajevo za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu.
Rodna ravnopravnost
Primjera kako
budžetska sredstva troše rodno odgovorno je, kako kaže, puno. Od pomoći
porodiljama do brige o stanovnicima treće životne dobi.
„Svi navedeni
programi/projekti ukazuju na činjenicu da je procesu izrade budžeta
prethodila određena analiza potreba, dakle potreba oba spola. Rodno odgovorno
budžetiranje ne podrazumijeva različite budžetske linije za žene i muškarce,
već osiguravanje da žene i muškarci imaju jednake koristi od budžeta, te da
njihove različite potrebe budu zadovoljene“, govori Hašimbegović Vuković.
Dodaje da su
sve dodatne obuke na temu rodno odgovornog budžetiranja poželjne i neophodne, a
sve u cilju boljeg razumijevanja terminologije i primjene prilikom kreiranja
budžeta.
Grad Konjic
nastoji kroz pripremu budžeta obuhvatiti sve oblasti i korisnike, kako bi
budžet zadovoljio potrebe svih građana. Njihov se ravnopravni tretman oba spola
prevashodno odnosi, kako kažu, na aktivnosti kroz politiku zapošljavanja te
javne pozive putem kojih daju podršku ženskom preduzetništvu.
„U javnim
pozivima za podršku Start-up poslovnim idejama u kriterijima, javnog poziva
žene imaju dodatnih 10 bodova više kako bi se podržale poslovne ideje koje
realizuju. Trenutno je u fazi realizacije jedan od takvih javnih poziva, a u
2023.godini uz pomoć EU realizovan je također projekat podrške ženama, mladima
i ranjivim kategorijama stanovništva. Imamo primjere uspješnih žena koje su
pokrenule cvjećaru, frizerski salon, salon za masažu, rafting klub, proizvodnju
kolača, izradu suvenira i sl“, kaže gradonačelnik Konjica Osman Ćatić.
Na području
Konjica djeluju dva registrovana udruženja žena i oba su podržana iz budžeta
Grada Konjica kroz javne pozive.
“Grad Konjic
podržava aktivnosti žena koje se odnose na prisustvo različitim međunarodnim,
regionalnim državnim, konferencijama, sastancima mitinzima, edukacijama koje
doprinose razvoju ženskog aktivizma i poduzetništva. Grad Konjic već treću
godinu finansira Festival ženskog aktivizma i stvaralaštva "Planeta
ŽeNERA". Finansijski se duži niz godina pomaže realizacija Festivala
ženskog stvralaštva i umjetnosti “Mozaik” kao i aktivnosti Udruženja
oboljelih i liječenih od malignih oboljenja Konjic“, dodaje gradonačelnik
Konjica.
Iskustva Konjica
Ćatić kaže da
podržavaju sve inicijative koje su rodno odgovorne, a koje su upućene Gradskom
vijeću Konjic.
„Prateći
potrebe sugrađanki kada je riječ o zdravstvenom aspektu podržao inicijativu za
kupovinu ginekološkog stola za djevojke i žene s invaliditetima, što je u
fazi realizacije. Spremni smo i dalje slijedeći našu poslovnu politiku
budžet kreirati vodeći računa o rodno odgovornom aspektu planiranja i izvršenja
budžeta“, kaže Ćatić.
Pozitivnih
primjera ima, ali puno je opština i gradova, posebno
nerazvijenih, koje u svojim budžetima nemaju rodnu komponentu. Neke
lokalne zajednice o ROB-u uopšte ne žele razgovarati. Iz 10
opštinskih i gradskih uprava nismo dobili odgovore na upite. Dok su
neke zajednice pioniri rodno odgovornog budžeta, neke će još dugo čekati na
ovaj iskorak.
„Naš Budžet
nije rodno odgovoran. Trenutno nismo spremni učiniti naš Budžet rodno odgovornim“,
kaže Zorka Milinović, pomoćnica načelnika za finansije grada Busovača.
Ni budžet
Opšine Travnik još nije rodno odgovoran. No, u ovoj lokalnoj zajednici edukuju
se o važnosti ovakvog programskog budžetiranja.
„Općina Travnik
je imenovala osobe za koordinaciju implementacije Memoranduma o razumijevanju
između agencije UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanja žena.
Imenovane kontakt osobe prisustvovale su treningu rodno odgovornog
budžetiranja i u redovnoj su komunikaciji sa ekspertima UN Women kako bi
realizirali projekat. Općina je u fazi pripreme donošenja gender akcionog
plana, koji će se početi primjenjivati početkom iduće godine kroz budžetske
instrukcije“, najavljuje Dražana
Solomun iz Službe za ekonomsko finansijske poslove opštine
Travnik.
Budžeti u BiH i
dalje linijski, ali neke opštine i gradovi prave iskorake
Edita Miftari,
koordinatorica u oblasti rodno odgovornog upravljanja pri UN Women BiH kaže
kako u BiH u BiH ne
postoji sveobuhvatni sistemski pristup praćenju i objavljivanju javnih
izdvajanja za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, što predstavlja osnovu
indikatora 5.c.1 u okviru Cilja održivog razvoja 5 – Rodna ravnopravnost.
„Zbog toga, nažalost, nemamo podatke
o broju lokalnih zajednica čiji budžeti imaju rodno odgovornu komponentu. Ovo
je vezano i za činjenicu da se na lokalnom nivou još uvijek ne koristi
programski format budžeta, koji se, za razliku od trenutnog linijskog formata,
fokusira na očekivane rezultate aktivnosti koje se provode njegovom
realizacijom, a ne isključivo na utrošak. Upravo ćemo uvođenjem programskog
budžetiranja imati mogućnost povezivanja raspodjele resursa i ishoda upotrebe
tih resursa, te fokusirati budžetski proces na učinak i time poboljšati
efikasnost i efektivnost potrošnje javnih sredstava“,
objašnjava Miftari.
UN Women ured u BiH je u aprilu 2023. godine
potpisao memorandume o razumijevanju sa 12 opština i gradova iz cijele
države. Saradnja je rezultat želje da se ostvari cilj zajedničkog doprinosa ostvarenju
napretka u ispunjavanju obaveza u pogledu rodne ravnopravnosti u skladu sa
domaćim zakonima i politikama, međunarodnim obavezama BiH, te sa Evropskom poveljom o
ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnom nivou, kao i u skladu sa zahtjevima
u sklopu evropskih integracija.
Ova UN-ova agencija je organizovala osam
treninga za 156
predstavnika/ca lokalnih zajednica, sve kako bi im se
približilo značenje i važnost rodno odgovornog budžetiranja.
„Budući da su
sadašnja zakonska
ograničenja koja predstavljaju značajan izazov na lokalnom nivou, a tiču se
isključive upotrebe linijskog budžetskog formata. Uprkos tome, dio jedinica
lokalne samouprave je već usvojio rodno osjetljive budžetske instrukcije, te
unaprijedio kriterije za podršku pojedincima/kama i organizacijama, tako da su
rodno odgovorniji i u obzir značajnije uzimaju rodni aspekt aplikacija (recimo
za bespovratna sredstva, grantove organizacijama civilnog društva, podršku
sportskim timovima i slično)“, pojašnjava Miftari.
Zašto je bitno da budžeti budu rodno odgovorni i
koji su efekti ROB-a?
Rodno odgovorno budžetiranje je poznato i kao
„dobro budžetiranje“ ili „pravilno budžetiranje“ jer pored toga što za cilj ima
jednake koristi i za žene i za muškarce, ono je takođe ugrađeno i u reformu
upravljanja javnim finansijama koja je usmjerena na poboljšanje efikasnosti,
odgovornosti i transparentnosti u korištenju javnih sredstava.
„Rodno odgovoran budžet je stoga i
jedan od ključnih strateških pristupa za rodno osviještenu politiku i
integraciju ciljeva rodne ravnopravnosti u politike i proračune. Efikasan
sistem upravljanja javnim finansijama trebalo bi da integriše rodnu
ravnopravnost u sve faze budžetskog ciklusa“,
kaže Miftari.
ROB je nekada
kupovina higijenskih uložaka, nekada dodjela granta, a nekada može
biti i skriveno kada se, primjera radi, izdvaja novac za javne projekte koji su
nazigled neutralni, ali od njega u suštini najviše koristi imaju žene.
„Rodno odgovorno budžetiranje
stavlja u fokus pitanja koja često prolaze nezapaženo prilikom analize budžeta
i donošenja odluka. Ta pitanja uključuju ulogu neplaćenog rada u ekonomskim i
društvenim rezultatima, posebno nejednaku raspodjelu i odgovornost za neplaćeni
rad koja se nameće ženama, te u kojoj mjeri žene mogu izraziti svoje potrebe i
učestvovati u donošenju odluka o budžetima. Rodno odgovorno budžetiranje dovodi
do donošenja odluka na osnovu snažnih dokaza i pruža donosiocima politika važan
analitički alat za razumijevanje implikacija koje vladini programi imaju u
smislu njihovog opsega i efikasnosti za nositelje prava“,
zaključuje Miftari.
Evidentno je da
najveći broj lokalnih zajednica nema ni dovoljno znanja ni vještina za promjenu
načina budžetiranja, ali da postoje brojne opštine i gradovi koji su svijetli
primjeri iz kojih mogu učiti one lokalne zajednice čiji budžeti još nisu
prepoznali važnost ROB-a.
