Bezvizni režim sa Rusijom i Turskom (BiH i Srbija), te Indijom, Indonezijom, Gvinejom Bisao (Srbija), neće moći još dugo važiti.
Bezvizni režim koji Bosna i Hercegovina ima sa Azerbejdžanom, Kinom, Kuvajtom, Katarom, Omanom, Rusijom, Saudijskom Arabijom (preko ljeta), te Turskom, mogao bi ugrožiti bezvizni režim naše države sa Evropskom unijom.
Nakon što su ministri unutrašnjih poslova 18. oktobra usvojili novi režim brze suspenzije bezviznog režima sa državama Šengenskog prostora, BiH se našla u kategoriji država kojima bi sloboda kretanja unutar EU mogla biti ubrzano ukinuta.
Evropska je komisija za sastanak posvećen pitanjima bezviznog putovanja, migracija i azila uniutar EU, spremila detaljniji pregled stanja i problema koje zvanični Brisel ima sa određenim državama.
BiH, ali još više Srbija, označene su kao problematične.
Iako su obje države u odnosu na prethodne dvije godine uradile određene korake koji udovoljavaju zahtjevima EU, to nije dovoljno.
Kada je naša država u pitanju, dalje usklađivanje vizne politike s EU, potpisivanje svih akata koji su potrebni kako bi pripadnici Granične službe EU - Frontex bili raspoređeni u našoj zemlji, te readmisija, naznačeni su kao temeljni preduslovi daljeg uživanja bezviznog statusa BiH sa EU.
Bezmalo isti su uslovi postavljeni i pred Srbiju, s tim što ta država ima više zemalja kojima bi morala uvesti vize. Osim Rusije i Turske, tu su, na primjer i Bahrein, Jamajka, Gvineja BisaoBjelorusija, Indonezija...
Brisel je u svom izvještaju naveo da je Srbija uvela vize za niz država tokom ove godine, u skladu s politikom EU.
BiH nije, osim u slučaju Bahreina.
Stoga, zahtjeva se od Sarajeva i Beograda da ubrzaju svoje aktivnosti na ujednačavanju svoje vizne politike sa EU, a posebno se ističe pitanje readmisije i rješavanje svih problema koje postoje na tom polju.
Prema medijskim izvještajima, vraćanje migranata kojima je odbijen prijem u EU, a došli su iz BiH, mora biti "bitno bolje uređeno".
Hrvatska, ali i Mađarska, pa i Slovenija i Italija, donekle, insistiraju posebno na ovom pitanju.
Bitno povećanje priliva migranata preko balkanske rute navelo je ministre unutrašnjih poslova EU da (bitno) pooštre svoje kriterije i zahtjeve prema državama našeg regiona.
Nije preciziran konkretan rok da se BiH i Srbija usklade sa EU.
No, usvajanje novih mehanizama i skraćenje procedura za ukidanje bezviznog režima trebao bi biti više nego jasan signal ne samo Sarajevu i Beogradu da se situacija mijenja.
Uz to, uvođenje novog sistema ulaska u EU - ETIAS - od 1. januara naredne godine, mogao bi biti "alat" za dodatno discipliniranje.
Iako je ETIAS jednostavan, ne zahtijeva hodanje po ambasadama, već se sve može uraditi od kuće, posredstvom interneta, on može biti (a i hoće!) međukorak u procesu "discipliniranja nepoćudnih" koji ne poštuju "pravila igre" EU.
Prema dokumentima iz Brisela, Srbija je gorući problem.
Njeni aerodromi i razvijena mreža avio-linija izvor su velikog priliva neregularnih migranata. Oni bez viza dođu iz Srbije, a onda se pretvore u migrante koji krstare Bosnom i Hercegovinom, a pogotovo Hrvatskom, te donekle Mađarskom (i Rumunijom).
Koliko je problem izražen svjedoči i činjenica da su se Kubanci pojavili kao druga po brojnosti grupacija migranata koja je tokom prošle, pa i ove godine, zapljusnula BiH.
EU je izvršila snažan pritisak na Srbiju, te je ova država u aprilu ove godine završila proces vraćanja viza Kubi.
