Trideset posto sredstava bit će dodijeljeno prekograničnim projektima.
Evropska unija postigla je u srijedu rano ujutro (14. decembra) sporazum o novom zakonu kojim se energetskim projektima koji ispunjavaju uslove za finansiranje u okviru EU fonda za oporavak od 800 milijardi eura, omogućava apliciranje.
Fond je dogovoren prije dvije godine nakon pandemije COVID-19.
Plan, nazvan REPowerEU, "omogućit će nam da finansiramo neophodna ulaganja" za diversifikaciju snabdijevanja energijom i ubrzanje izlaska Evrope iz ovisnosti od ruske nafte i gasa, rekao je Zbynek Stanjura, češki ministar finansija koji je predstavljao 27 zemalja članica EU u pregovorima.
Sporazum, koji još uvijek trebaju formalno podržati institucije EU, znači da će zemlje članice EU "moći dodati novo poglavlje REPowerEU u svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti" koje su dostavljene Briselu kako bi iskoristile fond od 800 milijardi eura, navodi se u saopćenju Vijeća EU.
REPowerEU plan Evropske komisije predstavljen je 18. maja sa ciljem da se eliminira sav uvoz ruskih fosilnih goriva "znatno prije 2030. godine". Za postizanje tog cilja bit će potrebna ukupna investicija od 300 milijardi eura do kraja decenije, rekao je tada izvršni organ EU, piše EurActiv.com.
Evropa se i dalje previše oslanja na Rusiju za svoju naftu i gas, rekao je Peter Liese, njemački zastupnik desnog centra koji je bio dio pregovaračkog tima Parlamenta.
"Platili smo više od ruskog vojnog budžeta od početka rata. I toga se moramo riješiti", rekao je novinarima na konferenciji za novinare u srijedu.
Projekti prihvatljivi za finansiranje uključivat će one koji imaju za cilj ubrzanje integracije obnovljivih izvora energije u mrežu, povećanje energetske efikasnosti u zgradama, kao i podršku skladištenju električne energije i transportu bez emisija, kao što je željeznica.
Trideset posto sredstava bit će dodijeljeno prekograničnim projektima, rekao je Siegfried Muresan, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu koji je bio među supregovaračima u Parlamentu.
Finansiranje će također pokriti ciljeve energetske sigurnosti, uključujući ulaganja u tečni prirodni plin (LNG), kao i "naftnu infrastrukturu i objekte" – iako će ulaganja u naftu biti striktno ograničena na "neposredne potrebe sigurnosti snabdijevanja" i dostupna samo tri zemlje EU koje su trenutno u velikoj mjeri zavisne od ruske nafte, navodi se u saopćenju.
Ostali prihvatljivi projekti uključuju ulaganja u proizvodnju biometana i vodonika bez fosila, kao i one koji se bave energetskim siromaštvom.
