Bosna i Hercegovina sve je dalje od dobijanja nešto malo više od milijarde eura pomoći i povoljnih kredita Evropske unije.
Kako saznaje Politicki.ba, iako je Evropska komisija dodatno snizila početne kriterije, kako bi naša država mogla ispuniti "bar neke" kriterije iz Plana rasta i poslati s Briselom usaglašenu Reformsku agendu, u Sarajevu nikakvih pomaka naprijed nema.
EU je objavila još prije više od dvije godine da je oformila novi, poseban fond pomoći državama našeg regiona.
Koncept je da se finansijska pomoć u visini od 2 milijarde eura i krediti pod vrlo povoljnim kamatama u iznosu od 4 milijarde eura isplaćuju državama zapadnog Balkana koje žele u EU. Uslov da se novac dobije je da se države - Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, u dogovoru s Evropskom komisijom, obavežu na provođenje reformi. Kako one budu tekle, tako će teći i novac iz Brisela.
Sve države zapadnog Balkana odavno su dostavile svoje usaglašene planove reformi.
Bosna i Hercegovina nije.
Problem je od početka u tvrdom stavu Milorada Dodila da "nema prenosa nadležnosti" i da "Rs mora biti poštovana u evropskim integracijama".
Brisel je inicijalno tražio da se BiH (dakle i Rs) obaveže na apsolutno poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Heregovine i popunu tog tijela kadrovima iz manjeg bh. entiteta, te ukidanje entitetskog glasanja i vitalnog nacionalnog interesa - za početak - u dvije institucije Bosne i Hercegovine.
Dodik je to odmah odbio, a četiri kantonalna premijera Stranke demokratske akcije prihvatile su jednu verziju Plana reformi samo uz uslov da se poštuju tada utvrđeni kriteriji Brisela.
Trojka (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda i Naša stranka), predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom pohrlila je da za sve optuži SDA.
Prve verzije Plana reformi padale su jedna za drugom i BiH je došla u situaciju da svih pet država zapadnog Balkana potpiše svoje reformske agende, osim nje. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija počele su dobijati novac iz Plana rasta. Srbija i Kosovo nisu još, ponajviše zbog zastoja u međusobnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU.
Sada, dvije godine kasnije, region čeka veliki samit EU - zapadni Balkan u Skoplju.
U glavnom gradu Sjeverne Makedonije 30. juna i 1. jula okupit će se čelnici EU i BiH, Srbije, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Plan rasta je centralna tema samita.
Kako je rečeno Politicki.ba, Brisel gubi strpljenje s BiH.
Iako su inicijalni kriteriji "sniženi", akcije bh. vlasti nema.
Sagovornici Politicki.ba insistiraju da Evropska komisija ne odustaje od svojih početnih stavova, ali - iz razumijevanja situacije u BiH - žele kako - tako otvoriti proces. U potonjim fazama provođenja reformi 'i to će doći na red'.
Zakon o sudovima, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, imenovanje glavnog pregovarača i imenovanje koordinatora IPA fondova su minimum ispod kojeg se (za sada) neće ići. Barem je to aktuelni stav Brisela.
U Skoplju se očekuje rekapitulacija urađenog iz Plana reformi.
Prema pavilima ovog fonda, ukoliko neka ili neke od šest država zapadnog Balkana u roku od šest mjeseci ne povuče dodijeljeni novac ili ne provede reforme na koje se obavezala, on će se preusmjeriti drugoj zemlji našeg regiona - onoj ili onima koji provode dogovorene reforme.
BiH je u specifičnoj situaciji jer nije makla s mjesta!
U Briselu je strpljenja za bh. petljavine sve manje.
