Dobro došli u 2024, vežite pojaseve, polijećemo! Godina pred nama označena je kao superizborna, jer će se održati gotovo svi najvažniji svjetski izbori. Od Amerike, do Rusije, pa preko Evropske unije, donosit će se odluke koje će kristalizirati kako će svijet u narednom periodu izgledati. Ovo je pregled svih najvažnijih izbora koji će biti održani ove godine.
U zemljama koje imaju više od polovine svjetske populacije održat će se izbori, na kojima će glasati više od četiri milijarde ljudi.
Buran početak
Značajna izborna godina počinje u Bangladešu u januaru. Već je bilo antivladinih demonstracija koje je izazvala glavna opoziciona nacionalistička partija (BNP), čiji su najviši lideri zatvoreni ili prognani. BNP je zaprijetio da će bojkotirati birališta ako premijerka ne podnese ostavku i ne preda vlast prelaznoj vladi uoči općih izbora.
U februaru, dvije najmnogoljudnije muslimanske zemlje svijeta – Pakistan i Indonezija – imaju izbore u razmaku od nedjelju dana. U Pakistanu će biti održani prvi opći izbori otkako je bivši premijer Imran Kan smijenjen zbog optužbi za korupciju.
Indonezija će ubrzo nakon toga održati najveće jednodnevne izbore na svijetu — na kojima će učestvovati više od 200 miliona glasača u zemlji i 1,75 miliona indonežanske dijaspore — iako je malo vjerovatno da će birači popustiti moć bogatih poslovnih i vojnih elita.
Krajem januara 2025. su i opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, što znači da možemo očekivati da će britanski glasači vjerovatno krenuti na birališta krajem 2024, a mogli bismo čak vidjeti povratak laburističke partije na vlast nakon 14. godine vladavine konzervativaca.
Promjene u Meksiku
Meksiko će dobiti svoju prvu ženu predsjednika, pošto su dvije žene na listi za glavne stranke na izborima u junu, gdje su droga, kriminal i migracija u SAD na vrhu političkog dnevnog reda. Na drugom mjestu, nepredvidivi, nacionalistički lider Venecuele Nikolas Maduro tražit će novi mandat sa velikim izazovima, uključujući graničnu bitku sa susjednom Gvajanom oko prava na naftu.
Tenzije na Tajvanu
Ulozi su posebno visoki u ovom trenutku pojačanih tenzija između Pekinga i Tajpeja, jer Sjedinjene Države nastavljaju obećavati garanciju tajvanske demokratije.
Sa tri predsjednička kandidata, uski favorit i izabranik vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) Lai Čing-te je anatema za Kinu sa svojim obećanjem da će nastaviti odlučnu odbranu suvereniteta ostrva, koju je postavio sadašnji predsjednik Cai Ing-ven. Drugi, Hou Iu-Ih iz opozicionog Kuomintanga (KMT), želi započeti razgovore sa Pekingom. Treći, Ko Ven-je iz Tajvanske narodne partije (TPP) i bivši gradonačelnik Tajpeja, nudi sredinu bliže pomirenju.
Ako birači budu prihvatili status kvo, očekujte da će Peking pojačati pritisak. "Izbor između rata i mira", bio je zvanični odgovor Kine, nakon što su pregovori o jedinstvu između opozicionih partija propali u novembru.
Rusko proljeće
Nema sumnje da Vladimir Putin ide ka tome da postane doživotni predsjednik Rusije. Do kraja mandata će imati 78 godina, što znači da će prestići sovjetskog lidera Josifa Staljina kao ruskog vladara sa najdužim stažom od Katarine Velike.
Putin malo toga prepušta slučaju. Za sada, čini se da ima samo jednog zvanično sankcioniranog protivnika — Alekseja Nečajeva, kozmetičkog biznismena, koji je slučajno član Putinove političke koalicije Sveruski narodni front.
Rusija je odbila kandidaturu Jekaterine Duncove, novinarke i advokatice koja je bila protiv rata u Ukrajini.
Sa veoma realnom mogućnošću da bi ovo mogli biti konačni izbori za ruskog predsjednika, ohrabreni Putin bi se mogao poslije izbora usmjeriti na još širi i destabilizirajući napor na ponovnom sastavljanju sovjetske imperije.
