ESV najavljuje izmjene zakona zbog zloupotreba bolovanja u FBiH. Troškovi premašili 60 miliona KM, a kontrola sistema pod znakom pitanja.
Tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća održana početkom marta u Sarajevu stavila je u fokus jedan od gorućih problema na tržištu rada u Federaciji BiH – zloupotrebu instituta bolovanja. Predsjednik ESV-a Safudin Čengić najavio je da će prijedlog teksta novog Zakona o zdravstvenom osiguranju biti gotov u narednih 60 dana, nakon čega će biti proslijeđen Vladi FBiH, navodi portal Akta.ba.
Čengić nije krio zabrinutost, potkrijepivši je i konkretnim primjerom iz vlastite prakse. U njegovoj firmi je u posljednje četiri godine čak 48 posto zaposlenih bilo na bolovanju. "Nažalost, u našem društvu imamo zloupotreba instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika. Složili smo se da moramo raditi na izmjenama zakona i pravilnika", izjavio je Čengić, naglasivši pritom da za radnika koji je zaista bolestan neće biti ograničen broj dana bolovanja te da će on svoje pravo u potpunosti ostvariti.
Akta.ba je uputila upite Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, tražeći pojašnjenja o maksimalnom broju dana bolovanja po šiframa bolesti, načinu određivanja dijagnoza, statistikama najčešćih bolovanja te eventualnim evidentiranim zloupotrebama i planiranim izmjenama propisa.
Kako sistem funkcioniše
Federalno ministarstvo zdravstva pojasnilo je pravni okvir koji trenutno uređuje ovu oblast. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, a dijagnoze se evidentiraju prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – desetoj reviziji (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije. O ocjeni se obavještavaju osiguranik, poslodavac i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
I osiguranik i poslodavac imaju pravo prigovora u roku od 48 sati od saopćenja ocjene, o kojem odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda, čija je odluka konačna. Nadzor nad korištenjem bolovanja provode kontrolori kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i sami poslodavci za period u kojem naknadu plaće isplaćuju iz vlastitih sredstava.
Ministarstvo u svom odgovoru za Aktu navodi da mogućnost nadzora nad eventualnim zloupotrebama bolovanja postoji. "Budući da su kontrolori privremene spriječenosti za rad zaposlenici kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, detaljnije informacije o konkretnim kontrolama moguće je dobiti upravo od tih institucija", pojašnjeno je.
