Problem vezan za dojave o bombama nije više postao fenomen, on je više, ako pratimo unazad četiri-pet godina i u regionu i u Bosni i Hercegovini postao sredstvo - alat za destabilizaciju društva.
Često se povezuje i sa određenim političkim motivima, te sa određenim izbjegavanjima obaveza koje imaju oni koji su kao lažni dojavljivači - kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr Armin Kržalić, sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Naglasio je da se očito radi o jednom planskom djelovanju, upravo kako bi se iskoristile te prilike - destabilizacija društva povezano s političkim motivom i vanjskim uticajem.
Govoreći o tome gdje sistem zakazuje dugi niz godina kada je u pitanju taj problem, Kržalić je istakao da je prije svega, kada se sagleda kompletna situacija, u pitanju nedostatak integrisanog sistema, rane detekcije i koordinacije između entiteta, nivoa vlasti, ali i drugih subjekata koji bi trebali biti uključeni u proaktivno rješenje.
- Ključna riječ je upravo - proaktivno rješenje vezano za praćenje prijetnji, za ranu detekciju prijetnji, obavezno uvježbavanje tamo gdje su na meti objekti, škole, trgovački centri, da se jednom prestane sa tradicionalnim pristupom stalnih evakuacija, nego da svako preuzme svoju odgovornost shodno povjerenom zadatku i da zato odgovora, bez obzira da li se radi o osobi koja je zadužena za sigurnost u školama ili osobama koje rade na skenerima pri ulazu u određene institucije koje su česta meta - kazao je Kržalić.
Dodao je da je problem i nedostatak odgovornosti, te liderstva koji bi na najbolji način iskordinirao to.
Naglasio je da je veoma važno posvetiti se i kaznenim mjerama za lažne dojave i transparentom izvještavanju javnosti.
- Potrebno je da znamo koliki je taj broj, koliko je rasvjetljeno slučajeva, šta nije rasvjetljeno, zbog čega nije rasvjetljeno i da se zna šta su motivi i ko su počinioci. To je ono što nam nedostaje. Ako gledamo sa aspekta hibridnih prijetnji, moguće da se i ove prijetnje koriste u cilju dezinformacija u cilju jednih aktivnosti nevidljivog neprijatelja koji stvara strah u društvu, dijeli društva, od lažnih dojava o bombama do kampanja na društvenim mrežama. To su isto aktivnosti koje su većinom usmjerene iz vana i zbog toga je potrebam bolji rad obavještajne službe - kazao je Kržalić.
Naglasio je da je Bosni i Hercegovini potreban dobar pristup sistema reagovanja na te dezinformacije, a to je u suštini nemoguće bez jednog centralizovanog centra za borbu protiv dezinformacija, koju BiH nema.
- Imamo primjer Estonije, koja je uspješno zaustavila slične napade i za ovo pitanje možemo učiti od nje vezano za hibridne prijetnje i dezinformacije, a tu svakako možemo svrstati prijetnje vezano za dojave o bombama - poručio je Kržalić.
Prof. dr Amela Dautbegović, sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u razgovoru za Fenu, govorila je o psihološkim obrascima, posebno kod mladih i adolescenata, koji stoje iza dojava o bombama.
- Fenomen učestalih lažnih dojava o bombama može se objasniti i razumjeti kroz više psiholoških obrazaca koji se često prepliću, posebno kod mladih i adolescenata- kazala je prof. dr Dautbegović.
Pojašnjavajući motive takvog ponašanja s psihološkog aspekta, posebno kada je riječ o dojavama u školama i tržnim centrima, istakla je da su na prvom mjestu traženje pažnje i osjećaj kontrole.
Kod adolescenata je izražena potreba za vidljivošću i uticajem. Lažna dojava može privući pažnju medija i institucija i stvoriti osjećaj moći, odnosno doživljaj da pojedinac može zaustaviti sistem.
Kao drugi važan faktor navodi modeliranje ponašanja, koje se objašnjava kroz teorije socijalnog učenja u psihologiji.
- Ljudi uče posmatranjem drugih. Kada se u medijima i na društvenim mrežama pojavljuje veći broj ovakvih slučajeva, takvo ponašanje se vremenom normalizira. Time se snižava psihološka barijera i javlja se stav da, ako mogu drugi, mogu i ja. U nekim slučajevima dolazi i do direktne imitacije, zbog čega je važno biti oprezan u načinu izvještavanja o ovakvim događajima - ističe Dautbegović.
