Hrvatska nije izuzetak, a Vlada Hrvatske je ponovo intervenisala kako bi spriječila još drastičniji rast.
Rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog moreuza, ključne rute za više od 20 posto svjetske nafte, izazvali su potres na globalnim energetskim tržištima čije posljedice osjeća svaki vozač u Evropi. Cijene sirove nafte Brent probile su psihološku granicu od 100 američkih dolara po barelu, što se direktno prelilo na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama.
Hrvatska nije izuzetak, a Vlada Hrvatske je ponovo intervenisala kako bi spriječila još drastičniji rast. Novom uredbom, cijena Eurosupera 95 od 7. aprila fiksirana je na 1,66 eura, dok je litra Eurodizela skočila na čak 1,85 eura. Iako se radi o značajnom poskupljenju, Vladine mjere su spriječile katastrofu. Bez intervencije, građani bi benzin plaćali 1,76 eura, a dizel bi dosegnuo vrtoglavih 2,06 eura po litri.
Poređenje cijena u regionu
Uprkos ograničenju, cijene u Hrvatskoj i dalje izazivaju zabrinutost, pogotovo kada se uporede sa stanjem u nekim susjednim državama. Mnogi vozači, posebno oni koji žive blizu granice, ponovo kalkulišu isplati li se putovati po jeftiniji rezervoar goriva. Analiza cijena u regionu pokazuje šaroliku sliku, gdje razlike u poreznoj politici i državnim subvencijama stvaraju značajne cjenovne raspone.
Dok su neke zemlje postale oaze za vozače, druge su se prometnule u najskuplje destinacije za točenje goriva u Evropskoj uniji. Situacija je posebno teška za prijevoznike i one koji svakodnevno ovise o automobilu, jer rast cijena goriva neizbježno dovodi do lančanih poskupljenja hrane, prijevoza i ostalih usluga.
Najviše cijene na zapadu Evrope
Najdramatičniji skok cijena bilježe zapadni susjedi, gdje su vozači suočeni s historijski visokim iznosima. U Austriji, cijena litre Eurosupera 95 iznosi oko 1,78 eura, no cijena dizela probila je sve rekorde i popela se na nevjerovatnih 2,23 eura. To je rezultat rasta od gotovo 25 posto od početka sukoba, što Austriju svrstava među zemlje s najbržim rastom cijena u EU. Slično je i u Njemačkoj, koja se pozicionirala kao jedna od najskupljih zemalja za vozače.
Tamo litra Eurosupera košta 2,24 eura, a dizel je dosegnuo čak 2,41 euro. S druge strane, Italija, iako tradicionalno skupa, trenutno ima nešto niže cijene dizela od Austrije, oko 2,07 eura, dok je benzin na nivou od 1,75 eura, zahvaljujući značajnom smanjenju poreza kojim vlada pokušava ublažiti udar na građane.
Jeftinije opcije u regionu
Za razliku od skupog zapada, pogled prema istoku i jugu nudi nešto više optimizma. Slovenija se drži kao povoljnija opcija, s cijenom Eurosupera od 1,51 euro, što je znatno jeftinije nego u Hrvatskoj. Cijena dizela je 1,81 euro, što je tek neznatno niže od hrvatskih 1,85 eura. Još povoljnija situacija je u Mađarskoj, gdje litra benzina stoji 1,55 eura, a dizel je trenutno najjeftiniji u užem okruženju s cijenom od 1,60 eura po litri.
Međutim, valja napomenuti da mađarske vlasti često ograničavaju povoljnije cijene samo na vozila s domaćim registarskim oznakama. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje najjeftinija opcija za hrvatske građane, uprkos tome što su i u BiH cijene rasle. Benzin košta oko 1,43 eura (2,79 KM), a dizel 1,81 euro (3,55 KM), što čini prekograničnu kupovinu goriva i dalje vrlo isplativom. U Srbiji su cijene također niže nego u Hrvatskoj, s benzinom od 1,60 eura i dizelom od 1,81 euro.
Vladine mjere i ograničenja
Širom regiona i Evrope, vlade su poduzele niz mjera kako bi zaštitile svoje građane. Od smanjenja akciza i PDV-a, kao što je slučaj u Sloveniji, Italiji i Srbiji, do direktnog ograničavanja marži trgovaca i uvođenja cjenovnih plafona, što primjenjuju Hrvatska i Mađarska.
U Austriji je na snagu stupio model koji ograničava podizanje cijena samo jednom dnevno, tačno u podne, kako bi se spriječile špekulacije. No, stručnjaci upozoravaju da su takve mjere kratkoročnog karaktera i da, ako se geopolitička kriza nastavi, jedino dugoročno rješenje leži u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i promjeni potrošačkih navika, poput uvođenja dana bez automobila.
Šta se najviše isplati vozačima
Na kraju, za hrvatske vozače koji traže uštedu, Bosna i Hercegovina ostaje najpovoljnija destinacija, posebno za benzin. Mađarska nudi najjeftiniji dizel, ali uz rizik da povlaštena cijena ne vrijedi za strane registracije. Slovenija je također dobra alternativa za benzin. Put prema Austriji, Njemačkoj i Italiji, barem što se tiče punjenja rezervoara, trenutno se nikako ne isplati.
S obzirom na nestabilnost tržišta, vozačima se savjetuje da ne putuju s minimalnom količinom goriva u rezervoaru jer su u nekim područjima zabilježene i povremene nestašice. Analitičari predviđaju da će cijene ostati visoke sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizira, što znači da bi nas neizvjesnost na benzinskim pumpama mogla pratiti još mjesecima, piše Večernji list.
