Sagovornici upozoravaju da je riječ o političkoj inicijativi koja teško može proći zakonsku proceduru, ali nosi ozbiljne poruke.
Iz entiteta Rs stiže nova najava koja je izazvala oštre reakcije javnosti. Vlada Rs-a, prema riječima ministra pravde Gorana Selaka, planira inicirati izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine s ciljem ukidanja odredbi koje zabranjuju poricanje, opravdavanje i umanjivanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Riječ je o odredbi koju je u julu 2021. godine nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko.
Sagovornici upozoravaju da je riječ o političkoj inicijativi koja teško može proći zakonsku proceduru, ali nosi ozbiljne poruke.
„Mi imamo Krivični zakon Bosne i Hercegovine, u kojem je obuhvaćeno i negiranje genocida, i koji je potpuno jasan. Jasna je i procedura za njegove izmjene“, kaže Ramiz Salkić, zastupnik u NSRs-u.
„Ukoliko vlasti entiteta Rs preko svojih predstavnika u PS BiH žele tražiti izmjenu Krivičnog zakona, oni to mogu, ali svakako prije nego što bi došlo do izmjene neophodno je da to PS usvoji i onda da ide u pravcu izmjena onako kako oni misle da treba. A naravno da to nije prihvatljivo, jer je jasno da je intencija vlasti da bez kazni, bez sankcije sistemski negira genocid“ - govori.
Zakon koji se tiče cijele BiH
Sličnog stava je i Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, koji ovakve poteze vidi kao pokušaj podrivanja državnih zakonskih rješenja.
„Ukoliko to rade na nivou entiteta ili nivou vlade, onda se radi o malo, ljudima koji nisu pravno edukovani. Dakle, to je zakon koji je donio visoki predstavnik i tiče se cijele BiH i ne mogu oni tu ništa, mogu predlagati Parlamentu BiH i to je sve što mogu“ - rekao je.
Pravni koraci
Da je riječ o političkoj poruci, a ne realno provodivoj inicijativi, smatra i potpredsjednik Rs-a Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a, koji upozorava na moguće pravne korake ukoliko se takva inicijativa formalizira.
„Ovdje se moramo suočiti s činjenicom, ukoliko bi došlo do pokretanja takve inicijative od strane vlade i došlo pred NSRS, mi bi odmah reagovali tako što bismo se obratili Ustavnom sudu BiH da se očituje po tom pitanju i nemamo sumnju da će Ustavni sud takvu stvar osporiti.“ - kaže.
Sagovornici podsjećaju da negiranje genocida u Rs-u nije prestalo uprkos postojećem zakonskom okviru, te upozoravaju na dodatne probleme s kojima se suočavaju žrtve.
„Pravosuđe BiH još nije dalo adekvatan odgovor na sve ovo što imamo na djelu i sve što se dešava u entitetu kada građani bošnjačke nacionalnosti u svom autu ili na drugi način imaju obilježja RBiH, da se to sankcioniše, što treba i tu pronaći način kako to sve sankcionisati“- kazao je Tahirović.
Ramiz Salkić upozorava i na širi politički kontekst ovakvih inicijativa.
„Potpuno je jasno da su vlasti u ovom entitetu u ovom trenutku na tragu neostvarenih ciljeva vlasti čiji su predstavnici vojno i politički presuđeni za udruženi zločinački poduhvat i genocid. Njihove ambicije su iste, njihovi ciljevi su isti: podjela Bosne i Hercegovine, pripajanje Srbiji, negiranje i diskriminacija žrtava, što predstavlja završnu fazu genocida“ - rekao je Salkić
Duraković ističe i izostanak snažnije političke reakcije.
„Gledajući na situaciju, nismo vidjeli neke reakcije koje su trebale uslijediti, bar kada je riječ o bošnjačkim politikama koje su trebale odgovoriti adekvatno i na pokušaj provođenja ove inicijative. Morali su oni koji štite dostojanstvo žrtava i narod koji je preživio genocid oštrije reagovati. I siguran sam da, ukoliko dođe do realizacije ovakvih aktivnosti, da će doći do reakcije svih“ - govori.
