Na otvaranju Sarajevske sigurnosne konferencije, ambasador Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca u uvodnom obraćanju zahvalio je organizatorima i podvukao značaj toga što je po prvi put EU ambasador i specijalni predstavnik otvorio skup koji okuplja vodeće eksperte za sigurnosna pitanja kontinenta. Pozdravio je prisutne, obraćajući se, kako je rekao, uvažnim gostima i predstavnicima vojnog i civilnog sektora.
Soreca je podsjetio na 75. godišnjicu Schumanove deklaracije i na istorijsku ulogu koju je taj dokument imao u oblikovanju Evropske unije: „Schumanova deklaracija je postavila temelje Evropske unije i utrla put eri prosperiteta, mira, demokratije i solidarnosti na našem kontinentu.“ Ipak, upozorio je da se Evropa danas suočava sa znatno složenijim i dramatičnijim sigurnosnim izazovima nego što je to bio slučaj u proteklim decenijama.
„Međunarodni poredak temeljen na pravilima doveden je u pitanje, potresajući same temelje na kojima je izgrađena evropska sigurnosna arhitektura“, poručio je Soreca i dodao da s ratom na pragu Evrope i rastućim stranim uplitanjem, Unija mora snažno braniti slobode i vrijednosti zasnovane na univerzalnim principima.
Ambasador je kritički govorio o ograničenom poimanju sigurnosti koje je često svedeno na stabilnost ili trenutnu sigurnost „sada i ovdje“. Napomenuo je da je, po njegovom mišljenju, koncept sigurnosti daleko širi i da uključuje suočavanje s „globalnim promjenama moći, hibridnim prijetnjama, dezinformacijama i energetskom prisilom“, kao i drugim hitnim prijetnjama koje pogađaju društva.
Soreca je podsjetio na prekretnicu 2022. godine kada je, kako je rekao, „ničim izazvana i neopravdana ruska vojna agresija protiv Ukrajine“ natjerala Evropu da preispita svoje pretpostavke o sigurnosti. Kao odgovor, EU je, prema njegovim riječima, pokrenula velike korake u jačanju odbrambenih kapaciteta: izdvajanje dva triliona eura za dodatne odbrambene troškove do 2031. godine i povećanje godišnje proizvodnje municije na nivo koji je šest puta veći nego prije dvije godine. „U srži ovih napora leži nepokolebljiva evropska solidarnost – naša zajednička posvećenost da budemo jedinstveni, podržavamo jedni druge i jačamo veze koje štite našu kolektivnu budućnost“, rekao je.
Naglasio je da ulaganja u odbranu moraju ići rame uz rame sa strateškim ulaganjima u susjedstvo EU-a, jer je, kako je istaknuo, sigurnost Unije u velikoj mjeri povezana sa stabilnošću zemalja koje je okružuju. Posebno je govorio o saradnji sa zapadnim Balkanom, navodeći primjere pomoći koju EU pruža Bosni i Hercegovini kroz Evropski mirovni fond — mjere za modernizaciju opreme Oružanih snaga za deminiranje i jačanje operativnih sposobnosti za suprotstavljanje hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama, ali i općenito za jačanje odbrambenih sposobnosti i sistema ranog upozoravanja.
Soreca je podsjetio i na dugogodišnju ulogu misije EUFOR Althea u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike Evropske unije, ističući da EUFOR i dalje igra ključnu ulogu u podršci domaćim vlastima u očuvanju sigurnog okruženja za sve građane Bosne i Hercegovine.
U svom izlaganju ambasador je spomenuo i politički okvir proširenja: ocijenio je posjetu komesarke Marte Kos Bosni i Hercegovini kao snažan signal da je program proširenja „jasna, zajednička strateška investicija u dugoročnu sigurnost i prosperitet za cijeli kontinent“. Izložio je podatke iz novog sedmogodišnjeg prijedloga budžeta EU-a za period 2028–2034., navodeći da on predviđa 42,6 milijardi eura za proširenje i istočno susjedstvo, te dodatnih 100 milijardi eura za podršku oporavku, otpornosti i putu Ukrajine ka članstvu.
Soreca je jasno upozorio na rokove i posljedice: „Krajnje je vrijeme da Bosna i Hercegovina to učini prije isteka ovog mjeseca, kako bi izbjegla dalja umanjenja iznosa od milijardu eura izdvojenih za ovu zemlju.“ Naglasio je potrebu da proces proširenja bude zaštićen od zlonamjernog uplitanja i izrazio očekivanje da zemlje kandidati predstave konkretne reforme.
Govoreći o industrijskoj i operativnoj dimenziji, ambasador je najavio integraciju zemalja zapadnog Balkana u evropsko unutrašnje tržište odbrane i istaknuo program SAFE (Sigurnosna akcija za Evropu) kao inicijativu za podsticanje zajedničkih nabavki u odbrambenoj industriji. Podsjetio je da su tri zemlje kandidatkinje — Albanija, Moldavija i Sjeverna Makedonija — među osam koje su potpisale bilateralna sigurnosna i odbrambena partnerstva s EU-om od maja 2024. godine, što, prema njegovim riječima, produbljuje saradnju u oblastima od povećanja odbrambenih kapaciteta do integrisanog upravljanja granicama i borbe protiv manipulacije i uplitanja stranih informacija.
U domenu otpornosti i sajber bezbjednosti Soreca je istakao kontinuiranu podršku EU-a partnerima sa zapadnog Balkana, spomenuvši osnivanje Centra za sajber kapacitete zapadnog Balkana u Podgorici i najavivši Ministarski forum EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutrašnjim poslovima u Sarajevu, koji, kako je rekao, treba dati novi zamah zajedničkom akcionom planu za borbu protiv terorizma.
Ambasador je ponovio da je put ka Evropskoj uniji „jasan i pravičan“ te da se temelji na rezultatima, naglašavajući odgovornost lidera zemalja kandidata da provedu potrebne reforme i donesu konkretne promjene svojim građanima. U jednom od završnih dijelova obraćanja podsjetio je na iskustvo Bosne i Hercegovine i cijenu koju je zemlja platila tokom ratova, ističući da upravo zbog tih lekcija BiH poznaje vrijednost sigurnosti i mira.
