Predsjedavajući OV Kiseljak: Zgroženi smo!

Vijećnici iz Stranke demokratske akcije (SDA), uključujući i njega, već dugi niz godina ne prisustvuju svečanim sjednicama Općinskog vijeća.

Kao predsjedavajući Općinskog vijeća Kiseljak, Elvedin Mušanović obratio se javnosti povodom održane svečane sjednice Vijeća 18. jula 2025. godine, kao i obilježavanja Dana općine Kiseljak koji se slavi 20. jula.

Kako navodi Mušanović, vijećnici iz Stranke demokratske akcije (SDA), uključujući i njega, već dugi niz godina ne prisustvuju svečanim sjednicama Općinskog vijeća. To, kaže, nije novi politički stav, nego praksa njegovih prethodnika iz SDA. Razlog je taj što je 20. juli – Dan općine – određen bez konsenzusa i preglasavanjem Bošnjaka, te se poklapa s obilježavanjem vjerskog praznika Ilindana, koji nije neutralan i ne odražava multietnički karakter zajednice.

Na sjednici ove godine dodatno je intonirana i himna Republike Hrvatske, što je Mušanović ocijenio potpuno neprimjerenim za zvanični događaj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. „Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti“, naveo je.

Prisustvo Bošnjaka i Ostalih iz stranaka koje su u koaliciji s HDZ-om, poput SDP-a i Naše stranke, Mušanović vidi kao izraz političke lojalnosti, a ne autentično predstavljanje interesa Bošnjaka u Kiseljaku.

Posebnu zabrinutost izaziva i politika bratimljenja općine Kiseljak. Gradovi partneri su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). „Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta“, naglašava Mušanović.

Prema njegovim riječima, kroz sve institucionalne kanale – od Statuta, preko Dana općine, intoniranja himne Republike Hrvatske, do politike zapošljavanja i međunarodnih odnosa – provodi se sistemsko političko i simboličko isključivanje Bošnjaka.

„Struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama“, navodi Mušanović i dodaje da se time potvrđuje postojanje planske politike s jasnim nacionalnim predznakom.

„Zato jasno poručujemo: Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje“, ističe Mušanović i poziva na otvaranje dijaloga o redefinisanju Dana općine, zapošljavanju, javnim simbolima i partnerstvima koja bi trebala odražavati stvarni karakter zajednice.

Na kraju podsjeća i da načelnik i općinske službe više od dvije godine odbijaju opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako su zahtjevi za to upućeni više puta – i usmeno i pismeno. „Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda“, zaključio je Mušanović.