Nakon što je Financial Times objavio da Evropska komisija zagovara pojednostavljenje procesa proširenja, Politico.eu objavio je sličan, mada detaljniji tekst.
Zemlje koje godinama čekaju članstvo u Evropskoj uniji podijeljene su oko planova koji se razmatraju u Briselu, a prema kojima bi nove članice mogle ući u EU bez punih glasačkih prava, piše portal Politico.eu.
Među državama istočne Evrope i zapadnog Balkana koje su u redu za članstvo pojavljuju se različiti stavovi o uslovima pristupanja. Dok neke insistiraju na punim pravima i svim benefitima članstva, druge su spremne prihvatiti ograničenu ulogu u početnoj fazi.
Evropska komisija razmatra mogućnost da se novim članicama puna glasačka prava dodijele tek nakon što EU provede reforme vlastitog sistema odlučivanja. Cilj je smanjiti zabrinutost postojećih članica da bi proširenje otežalo donošenje jednoglasnih odluka. Takav pristup bi umanjio mogućnost korištenja veta i spriječio blokadu politika, za razliku od dosadašnje prakse prema kojoj su nove članice odmah dobijale puna prava, kao što je bio slučaj s Hrvatskom 2013. godine.
Među ovlastima koje bi mogle biti privremeno ograničene nalazi se i pravo blokiranja sankcija i drugih odluka koje trenutno zahtijevaju saglasnost svih država članica. Navigacija kroz prijetnje vetom populističkih vlada u Mađarskoj i Slovačkoj dosad je oduzimala mnogo vremena liderima EU.
Reakcije zemalja kandidata na mogućnost članstva bez punih glasačkih prava su različite.
Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da su ove mjere „dobra ideja“ i da bi Albanija čak prihvatila da u određenom periodu nema svog komesara u Briselu. Rama je naglasio da Albanija ne želi osporavati volju velikih osnivačkih članica poput Francuske i Njemačke:
„Na kraju krajeva, oni su odrasli u porodici koji donose važne odluke. Jedna od prednosti za manje članice je da, ako veće zemlje pogriješe, to nije krivica novih članica.“
Salome Zurabišvili, posljednja direktno izabrana predsjednica Gruzije, rekla je da je dugo zagovarala sličan pristup u razgovorima s zvaničnicima EU. Njena funkcija je ukinuta odlukom vladajuće stranke Gruzijski san, što je Brisel kritikovao, a pregovori o pristupanju su obustavljeni zbog zabrinutosti oko demokratskog nazadovanja.
„Kao mala zemlja, jasno je da nam je interes biti dio zajednice, dio porodice i dio programa EU, a ne biti ravnopravan donosilac odluka s moćnijim članicama. Mislim da je logično ako želite organizaciju koja može efikasno donositi odluke.“
Moldavija, čija je kandidatura povezana s onom Ukrajine, izjavila je da želi vidjeti detalje prijedloga. Anonimni visoki moldavski zvaničnik rekao je:
