Hitan sastanak Vijeća sigurnosti je zatražen jer "nepromišljeni postupci Rusije ne predstavljaju samo kršenje međunarodnog prava, već i destabilizirajuću eskalaciju.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija zakazalo je hitan sastanak nakon što je to prvi put u svojoj historiji zatražila Poljska i to poslije kršenja njenog zračnog prostora ruskim dronovima.
U zahtjevu koji je ispred Poljske poslao njen stalni ambasador pri Ujedinjenim nacijama Krzysztof Szczerski kaže se da su "ovdje da izrazimo našu duboku zabrinutost i skrenemo pažnju međunarodne zajednice na još jedno flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija koje je počinila Ruska Federacija".
"Ruska Federacija je, napadajući teritoriju Ukrajine u noći 9. septembra, izvršila devetnaest upada objekata tipa dronova u poljski zračni prostor. Dronovi koji su predstavljali stvarnu prijetnju civilnom stanovništvu, infrastrukturi i sigurnosti zrakoplovstva preventivno su neutralizirani. Po prvi put od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, teritorijalni integritet Poljske, a istovremeno i NATO i zračni prostor EU, prekršen je u tako neviđenim i masovnim razmjerima. Ovom nečuvenom incidentu prethodile su razne ruske povrede zračnog prostora u prošlosti", navedeno je.
Kako kažu, hitan sastanak Vijeća sigurnosti je zatražen jer "nepromišljeni postupci Rusije ne predstavljaju samo kršenje međunarodnog prava, već i destabilizirajuću eskalaciju koja cijeli region približava sukobu više nego ikad u posljednjih nekoliko godina".
"Takva provokacija je duboko nepoštovanje prema kolektivnim i neumornim naporima međunarodne zajednice da se okonča rat i da se obnovi mir i stabilnost u skladu s međunarodnim pravom. Zahvaljujemo Republici Koreji, predsjedavajućoj Vijeća, na sazivanju sastanka.
Koristimo ovu priliku da ponovimo naš poziv Ruskoj Federaciji da odmah prekine ratnu agresiju protiv Ukrajine, da odustane od daljnjih provokacija i da se pridržava obaveza utvrđenih Poveljom Ujedinjenih nacija.
Eskalacija ne može i neće utrti put miru. Samo poštovanje principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sporova može stvoriti uslove za pravedan i trajan mir u Ukrajini, Evropi i šire", navedeno je.
Kao supotpisnici navedene su 42 zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ali bez država iz našeg komšiluka - Srbije i Sjeverne Makedonije, kao i Mađarske.
