Magyar želi obnoviti Austro-Ugarsku

politicki.ba

Austrija, s druge strane, predstavlja ključnog ekonomskog i političkog partnera. Dvije zemlje su snažno povezane kroz investicije i tržište rada, s velikim brojem mađarskih radnika zaposlenih u Austriji.


Novoizabrani premijer Mađarske Péter Magyar najavio je ambiciozan plan jačanja uticaja srednje Evrope kroz tješnju saradnju država regiona, s posebnim fokusom na Austriju. Nakon pobjede nad Viktorom Orbánom na izborima, Magyar je istakao da želi obnoviti i produbiti odnose sa susjedima, oslanjajući se na historijske, kulturne i ekonomske veze koje datiraju još iz vremena Austro-Ugarske monarhije krajem 19. stoljeća. Naglasio je da su Mađarska i Austrija nekada bile dio iste države, te da danas imaju snažne ekonomske odnose koje vidi kao temelj za daljnje povezivanje.

Magyarova strategija ne podrazumijeva samo bilateralnu saradnju, već i širu regionalnu inicijativu. Iako je tokom kampanje obećao resetovanje odnosa s Evropskom unijom, on to želi ostvariti kroz snažniji blok srednjoevropskih zemalja koje dijele slične političke i društvene stavove. U tom kontekstu posebno ističe saradnju među konzervativnim i desno orijentisanim liderima koji imaju slične poglede na pitanja migracija, energetike i ekonomije. Većina tih zemalja, osim Poljske, tradicionalno je pokazivala i veću spremnost za održavanje ekonomskih veza s Rusijom, što dodatno komplikuje njihov položaj između zapadne Evrope i Moskve.

Kao konkretan korak ka realizaciji te vizije, Magyar je predložio spajanje Višegradske grupe, koju čine Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka, sa Slavkov formatom koji okuplja Austriju, Češku i Slovačku. Smatra da bi takvo povezivanje povećalo političku težinu regiona unutar Evropske unije i omogućilo efikasnije zastupanje zajedničkih interesa. Kao signal ozbiljnosti ove inicijative, najavio je da će prve zvanične posjete nakon preuzimanja funkcije obaviti u Varšavi i Beču.

Posjeta Poljskoj ima za cilj razmjenu iskustava o obnovi liberalne demokratije i otključavanju sredstava iz fondova Evropske unije, koja su Mađarskoj trenutno blokirana zbog sporova oko vladavine prava. Magyar želi osigurati pristup značajnim finansijskim sredstvima, uključujući milijarde eura iz EU fondova i odbrambenih kredita, kao i ukidanje dnevnih kazni zbog nepoštivanja migracionih pravila Unije.

Austrija, s druge strane, predstavlja ključnog ekonomskog i političkog partnera. Dvije zemlje su snažno povezane kroz investicije i tržište rada, s velikim brojem mađarskih radnika zaposlenih u Austriji. Austrijske vlasti pokazuju otvorenost prema ideji jače regionalne saradnje, videći u tome mogućnost povećanja uticaja srednjih država unutar EU, po uzoru na model Beneluksa.

Ipak, uprkos zajedničkim interesima, postoje i razlike među državama srednje Evrope, posebno kada je riječ o Ukrajini, pomoći toj zemlji i njenom mogućem članstvu u Evropskoj uniji. Te razlike predstavljaju potencijalnu prepreku dubljoj integraciji, ali analitičari ističu da bi koordinisani ekonomski projekti i infrastrukturne inicijative mogli dodatno ojačati poziciju regiona u raspodjeli evropskih sredstava.

Magyarova inicijativa odražava i njegovo iskustvo iz Brisela, gdje je godinama radio kao diplomata. Smatra se da dobro razumije način funkcionisanja institucija Evropske unije i da je svjestan kako udruživanje manjih država može povećati njihov uticaj u odnosu na velike članice poput Francuske i Njemačke.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.