Po prvi put poslije 15 godina na vlasti, "tron" mađarskog premijera Viktora Orbana je u ozbiljnoj opasnosti.
Parlamentarni izbori, koji će biti održani u aprilu 2026. godine, mogli bi postati prekretnica u mađarskoj politici, jer po prvi put poslije 15 godina i drugog mandata Viktora Orbana, vladajuća stranka Fides gubi na anketama.
Lider najveće opozicione stranke Tisa, Peter Magyar, bio je Orbanov nekadašnji saveznik, a sada mu je najlući protivnik. Bivši član vladajuće mađarske stranke Fides, Magyar je privukao pažnju cijele zemlje kada je javno objavio ostavku na sve vladine pozicije usred skandala sa predsjedničkim pomilovanjem u februaru 2024. godine, nakon što je izrazio duboko nezadovoljstvo načinom na koji Fides upravlja zemljom.
Skandal sa predsjedničkim pomilovanjem tadašnje predsjednice Katalin Novak izbio je 2. februara 2024. godine, kada je otkriveno da je 2023. godine Novak pomilovala Endrea Konju, bivšeg zamjenika direktora Dječijeg doma "Košut Žuža" u Bičkeu, koji je osuđen za pomaganje u prikrivanju seksualnog zlostavljanja djece svog pretpostavljenog tako što je primorao jednu od žrtava da povuče svoje priznanje.
Od tada, Magyarova popularnost je u rapidnom porastu. Na izborima za Evropski parlament 2024. godine, njegova stranka je obezbijedila drugo mjesto iza Fidesa, osvojivši skoro 30 odsto, što je najveći broj i procenat glasova bilo koje stranke osim Fidesa od 2006. godine. On se identifikuje kao "kritički" proevropski i konzervativni liberal.
Mađarska je dugo bila pod lupom evropskih institucija zbog nazadovanja u demokratskim standardima. Nedavni izvještaj od 25. novembra 2025. godine, koji je usvojila velika većina u Evropskom parlamentu, navodi da se zemlja pretvorila u "hibridni režim izborne autokratije".
Da li Tisa to, zapravo, može?
Poraz Fidesa, predvođenog premijerom Viktorom Orbanom, koji je neprekidno na vlasti od maja 2010. (a prethodno od 1998. do 2002. godine), mogao bi da označi prekretnicu za zemlju. Ali da bi se to dogodilo, mora se pojaviti alternativni predlog koji je sposoban da potkopa strukturu moći koju je Fides izgradio tokom svog dugog perioda dominacije nad mađarskom politikom i da odgovori na potrebe i očekivanja građana umornih od autoritarnog i nefunkcionalnog režima, navodi se u analizi Italijanskog instituta za međunarodne političke studije.
Prva velika prepreka sa kojom se suočavaju Orbanovi izazivači leži u izbornom zakonu iz 2011. godine koji je Fides promovisao nakon ubjedljive pobjede 2010. godine. Reforma je skoro prepolovila broj poslanika, ukinula drugi krug i povećala bonus koji se dodjeljuje pobjedniku većine. Tačno 199 članova parlamenta bira se po mješovitom sistemu: 106 u jednomandatnim izbornim jedinicama i 93 kroz nacionalno proporcionalno rješenje. Izborni cenzus je postavljen na pet odsto za stranke, dok se za koalicije povećava na 10 odsto za dvije stranke i 15 odsto za tri ili više stranaka.
Do sada je ovaj izborni sistem kažnjavao opozicione stranke, koje su ostale podijeljene i fragmentirane i nisu bile u stanju da izgrade kredibilnu vladajuću alternativu Fidesu i njegovom lideru.
Male ideološke razlike
