Hrvatska ne pristaje na Južnu interkonekciju

Potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji je ugroženo, saznaje Istraga.ba. Umjesto toga u utorak bi u Dubrovniku, kao alternativa, mogla biti potpisana samo “zajednička izjava namjere podršci Južnoj interkonekciji”. No, ta izjava nije obavezujući Sporazum koji je nužno potpisati kako bi se realizirao projekat Južna interkonekcija. 

Zajedničku izjavu namjere podršci Južnoj interkonekciji trebali bi potpisati zvaničnici BiH, SAD-a i Republike Hrvatske. Tom bi se izjavom “podržalo širenje prekogranične energetske infrastrukture”. Postoji mogućnost da se na sve to doda i Memorandum o razumijevanju, ali i to je neobavezujući akt.

Jer Memorandum i zajednička izjava, faktički, ne znače ništa osim “izražavanja dobre namjere”. Za realizaciju projekta Južna interkonekcija nužno je potpisati međudržavni Sporazum. Međutim, prema informacijama Istrage, Vlada Republike Hrvatske je proteklih dana bila pod pritiskom Brisela, odnosno EU koja nije zadovoljna rješenjima za Južnu interkonekciju i koja su, prema njihovom mišljenju, suprotna evropskoj energetskoj regulativi.

Podsjećamo, Parlament Federacije BiH izmijenio je sredinom aprila Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Tim izmjenama za nosioca projekta Južna plinska interkonekcija određena je američka kompanija AAFS iza koje stoji Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, lobiste Milorada Dodika. Ova kompanija u zakonu je označena kao investitor, dok je BH Gas izbačen iz odredbe o građenju.

Da bi se ova posao realizirao, nužno je da BiH potpiše Sporazum za Republikom Hrvatskom. Predsjedništvo BiH je u srijedu, prošle sedmice, na hitnoj telefonskoj sjednici navečer donijelo odluku o formiranju radne grupe za pregovore sa Republikom Hrvatskom. Na čelu bh. delegacije je trebao biti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD). No, on je svoje ovlasti prebacio na zamjenicu Ljiljanu Lovrić (HDZ), da obavi pregovore sa Republikom Hrvatskom, te da u petak Vijeće ministara BiH da saglasnost na sporazum, da bi ga u ponedjeljak konačno odobrilo Predsjedništvo BiH. Potpisivanje Sporazuma bi se trebalo obaviti u utorak u Dubrovniku, uz prisustvo američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.

“Pitanja vezana za donošenja odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima biti će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz člana 6 ovog Sporazuma”, navedeno je u nacrtu Sporazuma.

Dalje piše da će “ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih saglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja gasovoda u upotrebu. (…) Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije će se obavljati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Ugovorne strane su se sporazumjele da će izgradnju interkonekcije i stručni nadzor/nadzor nad izgradnjom u svemu izvesti u skladu sa nacionalnim odnosno međunarodnim pravilima iz područja nabavke i/ili po pravilima finansijskih institucija, ovisno o načinu finansiranja koji će biti pravovremeno definisan. Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.

Nadležna tijela za provođenje ovog sporazuma bit će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva RH. Za sve aspekte vezane za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini, odgovorna će biti Vlada Federacije BiH.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima ovlaštenje da realizuje projekat prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine. Nositelj investicije je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. Za realizaciju projekta na teritoriji Republike Hrvatske, odgovorna će biti Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske. Nositelj investicije je kompanija Plinacro d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu”, piše u “ažuriranom” nacrtu.

Ovaj nacrt je upućen Vijeću ministara koje je, zatražilo od Predsjedništva BiH pokretanje pregovora sa Hrvatskom. Predsjedništvo BiH je prošle sedmice donijelo odluku o pokretanju pregovora. Zvančnici Ambasade SAD-a u Sarajevu su, kako saznajemo, tražili od bh. vlasti da pregovori sa Hrvatskom budu završeni prošlog petka da bi istog dana Vijeće ministara BiH utvrdilo tekst Sporazuma, koji bi, potom, bio upućen u Predsjedništvo BiH. Na kraju bi, Predsjedništvo BiH u ponedjeljak donijelo odluku o tome.

Međutim, nijedan od ovih koraka nije ispoštovan jer Hrvatska zbog pritiska iz Brisela nije prisala na tekst Sporazuma. Stoga institucije BiH nisu mogle utvrditi tekst Sporazuma koji bi u utorak bio potpisan. Hrvatska, stoga, sada insistira na potpisivanju zajedničke izjave i Memoranduma o razumijevanju što je suprotno zahtjevima SAD-a čiji ministar Chris Wright dolazi u Dubrovnik kako bi svjedočio potpisivanju Sporazuma.

Tokom sedmice predstavnici američke kompanije pokušali su, na sastanku sa Andrejem Plenkovićem, izlobirati kod vlasti Republike Hrvatske da daju saglasnost na tekst Sporazuma. No, stavovi iz Brisela su, za sada, bitniji za službeni Zagreb