Hitna procedura i brojna otvorena pitanja.
Hitna procedura, izostanak rasprave i unaprijed poznat investitor obilježili su usvajanje zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Dok vlast govori o energetskom iskoraku, kritike idu u smjeru pravnih rupa i mogućih političkih i europskih posljedica projekta.
Hitna procedura i brojna otvorena pitanja. Izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji prošle su uprkos ranijim upozorenjima Aarhus centra da se njime krše Zakon o koncesijama i Ustav.
"Jedan evo strateški energetski projekat sa ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama se progurao po hitnoj proceduri i bez javne rasprave. Takve odluke ne smiju biti donesene preko noći kao što su donesene za ovaj slučaj", ističe Azra Šehić Kustura, Aarhus centar.
Najveći kamen spoticanja je upisivanje firme AAFS d.o.o. kao investitora direktno u zakon. Time je izbjegnuta tenderska procedura, što premijer Nikšić vidi kao prednost, a ne manu.
"Gdje smo odredili investitora i tako pobjegli od onoga da godinu dana biramo ko će dobiti koncesiju i onda godinu dana-žalba na žalbu, žalba na žalbu, i na kraju propadne i taj projekat", pojašnjava premijeer FBiH Nermin Nikšić.
Iz Aarhusa upozoravaju da je sporno i što su podjela prava i obaveza, te finansijski rizici ostavljeni za naknadne dogovore. Kao i to što bez riješenog pitanja državne imovine i jasnog okvira ko raspolaže zemljištem projekat može biti pravno osporavan. Uz naglašavanje značaja divezifikacije ostaje bojazan da ovakav način donošenja zakona ne postane praksa.
"Ako je ovo sada prošlo i ne problematizira se to daje mogućnost vrlo spornim igračima kao što je SNSD da u bilo kojem budućem infrastrukturnom prijedlogu i ulalaganja i nečega kaže evo ova kineska, ruska firma, bilo koja firma koja je problematična, a vi nemate mehanizme da to osporite", upozorava Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a.
Dok iz Evropske unije upozoravaju da donošenje zakona mora biti usklađeno sa evropskim zakonodavstvom i svjetski mediji pišu da je iza firme investitora advokat američkog predsjednika- bh. vlasti djeluju nikad brže. Pozitivna mišljenja prikupljena, pregovarački tim imenovan, a hitno i telefonski je i Predsjedništvo dalo saglasnost.
"I ja sam član tog pregovaračkog tima i po dinamici koji imamo vjerujem da ćemo i taj dio uraditi ekspresno brzo što je fantastično", poručuje ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Fokus sada na ugovoru sa Hrvatskom, razgovori se obavljaju i konačni tekst sprema. Nakon odobrenja Vijeća ministara i Predsjedništva, taj tekst treba proći i parlamentarnu proceduru.
"Čini mi se da posotji konsenzus da se to učini što prije. Pitanje investiranja na ovaj način u smislu neslaganja sa načinima na koji to čini Evropska unija je naravno otvoreno pitanje. Bosna i Hercegovina nažalost nije pristupila Evropskoj uniji niti to radi određenom brzinom u smislu skorog pristupanja", navodi ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto.
Ipak stavovi Evropske unije čija je članica Hrvatska mogli bi usporiti potpisivanje. Iako bh. vlasti uz dogovorene američke investitore žure i ekspresno rješavaju obaveze očekujući da Samit Tri mora u Dubrovniku donese pomake, sa hrvatske strane najavljuju dodatne razgovore.
"Na samitu koji će se održati u Dubrovniku koji će se održati idući tjedan će se o tome još dodatno razgovarati, a o samom potpisivanju sporazuma ili izjave će se još idućih dana razgovarati", rekao je hrvatski ministar Branko Bačić.
Tako dok se u Sarajevu žuri uz američki vjetar u leđa, u Zagrebu i Briselu povlači ručna. Južna interkonekcija je spojena u Zakonu, ali na terenu od terminala na Krku do gasovoda kroz Federaciju BiH još je mnogo posla i dogovora.
