De Wever ostaje pri vetu na zajam od 210 milijardi eura, dok diplomate upozoravaju da Belgija rizikuje gubitak utjecaja u Uniji.
Evropska unija pojačava pritisak na belgijskog premijera Bartа De Wevera, koji i dalje blokira plan za finansiranje zajma Ukrajini u iznosu od 210 milijardi eura, zasnovanog na korištenju prihoda od zamrznute ruske imovine — većinom smještene u Euroclearu u Briselu.
De Wever odbija dati zeleno svjetlo bez dodatnih finansijskih sigurnosnih mehanizama, uključujući širi „cash buffer“ i snažnije garancije koje bi Belgiju zaštitile u slučaju sudskih sporova ili eventualnog ukidanja sankcija Rusiji. Belgija je EU-u poslala listu amandmana, poručujući da neće podržati mehanizam „reparacijskog zajma“ dok se njeni zahtjevi ne ispune.
Diplomate iz više članica upozoravaju da bi Belgija, ako nastavi s opstrukcijom, mogla biti politički izolirana, slično kao što je to godinama bio slučaj s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. To bi značilo ignorisanje belgijskih inicijativa, marginalizaciju njenih zahtjeva u pregovorima o budžetu za period 2028–2034. i faktički gubitak utjecaja u centrima odlučivanja.
EU lideri, koji se sastaju 18. decembra, pokušat će iznaći kompromis i pregledati belgijske zahtjeve „liniju po liniju“, ali poručuju da vrijeme ističe. Ukrajina se suočava s budžetskim deficitom od 71,7 milijardi eura za narednu godinu, a bez dogovora bit će primorana da od aprila počne rezati javnu potrošnju. Situaciju dodatno otežava to što je američki predsjednik Donald Trump ponovo distancirao SAD od finansijske podrške Kijevu.
Evropska komisija prethodno je ponudila alternativu zasnovanu na zajedničkom zaduživanju kroz budžet EU, ali to zahtijeva jednoglasnost — koju Mađarska blokira. U diplomatskim krugovima sve glasnije se govori o „Planu C“, u kojem bi bogatije članice — poput Njemačke, nordijskih zemalja i baltičkih država — samostalno finansijski podržavale Ukrajinu, što bi moglo otvoriti duboke rascjepe u EU.
Iako teorijski moguće, korištenje kvalificirane većine da se zaobiđe belgijski veto trenutno se ne smatra realnom opcijom. Diplomate upozoravaju da bi takav potez mogao ozbiljno uzdrmati temeljni princip evropske solidarnosti, već narušen višemjesečnim blokadama.
