Dvodnevni sastanak lidera Evropske unije na Kipru protekao je u znaku otvorenijih razgovora, ali i vidljivih neslaganja o ključnim pitanjima, od proširenja Unije do energetike i budžeta, uprkos činjenici da na skupu nije bilo mađarskog premijera Viktora Orbána.
Njegovo odsustvo, nakon izbornog poraza, u početku je stvorilo optimističnu atmosferu među evropskim zvaničnicima, koji su godinama isticali da upravo Orbán često blokira zajedničke odluke. Ipak, kako su razgovori odmicali, postalo je jasno da su razlike među državama članicama dublje i kompleksnije.
“Orbán je u određenim aspektima bio neko iza koga su se svi skrivali. U budućnosti ćemo morati biti otvoreniji i iskreniji u vezi sa svojim namjerama”, poručio je estonski premijer Kristen Michal.
Prve podjele pojavile su se u raspravi o Ukrajini. Dok su pojedine države podržale ubrzanje njenog puta ka članstvu, drugi lideri upozorili su da takav scenarij nije realan u skorije vrijeme.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je da članstvo Ukrajine u EU “nije realno u bliskoj budućnosti”, podsjećajući na dug i zahtjevan proces kroz koji su prolazile zemlje koje su ranije pristupile Uniji.
Razlike su bile vidljive i u oblasti energetike. Iako su lideri razgovarali o kratkoročnim mjerama za ublažavanje posljedica globalne energetske krize izazvane ratom na Bliskom istoku, konkretne odluke su odgođene. Finansijski ministri dobili su zadatak da u narednom periodu pripreme precizne prijedloge.
Istovremeno, upozoreno je na potencijalne nestašice goriva za avio-saobraćaj, što dodatno komplikuje energetsku sliku u Evropi.
