Ahatović: BiH zaostaje u modernizaciji Oružanih snaga

U kontekstu sve složenije globalne sigurnosne situacije i pojačanih geopolitičkih tenzija, na Balkanu se intenzivira proces modernizacije i naoružavanja oružanih snaga, pri čemu Srbija i Hrvatska značajno ulažu u nove vojne sisteme, dok Bosna i Hercegovina, prema ocjenama stručnjaka, zaostaje u tom procesu. O tim pitanjima za Radio Sarajevo govori vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović.

Govoreći o poređenju sa susjednim državama, Ahatović ističe da Bosna i Hercegovina objektivno zaostaje za Srbijom i Hrvatskom u modernizaciji Oružanih snaga, naglašavajući da razlozi nisu isključivo finansijske prirode.

„Bosna i Hercegovina objektivno zaostaje za Srbijom i Hrvatskom kada je riječ o modernizaciji Oružanih snaga. Dok Srbija intenzivno ulaže u savremene borbene sisteme, a Hrvatska modernizira svoje snage kroz NATO standarde, BiH stagnira. Razlog nije samo finansijski, već prije svega politički – odsustvo konsenzusa o razvoju vojske“, naveo je Ahatović u razgovoru za Radio Sarajevo.

Na pitanje o kapacitetima Oružanih snaga BiH, Ahatović ocjenjuje da su oni ograničeni i prvenstveno usmjereni na misije nižeg intenziteta.

„Kapaciteti Oružanih snaga BiH su ograničeni i dovoljni su uglavnom za misije niskog intenziteta – pomoć civilnim institucijama, mirovne operacije i osnovnu teritorijalnu sigurnost. Za ozbiljniji konvencionalni sukob visokog intenziteta ti kapaciteti nisu adekvatni“, rekao je.

Govoreći o namjenskoj industriji, Ahatović navodi da sektor bilježi rast, ali da nedostaje sistemska povezanost s potrebama Oružanih snaga BiH.

„Namjenska industrija BiH je jedan od rijetkih sektora koji pokazuje ozbiljan rast, ali je dominantno izvozno orijentisana. Ne postoji sistemska veza između proizvodnje i potreba Oružanih snaga BiH“, kazao je.

Dodaje da BiH u proizvodnji prati dio globalnih trendova, ali zaostaje u visokotehnološkim segmentima poput dronova i elektronskog ratovanja.

„Djelimično pratimo globalnu potražnju u proizvodnji municije i lakog naoružanja, ali zaostajemo u segmentima visoke tehnologije“, naveo je Ahatović.

Osvrćući se na širi regionalni kontekst, on upozorava da savremeni sistemi naoružanja često izlaze iz okvira postojećih sporazuma o kontroli naoružanja, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku.

U pogledu sigurnosnih prijetnji Bosni i Hercegovini, Ahatović ocjenjuje da trenutno ne postoji neposredna vojna opasnost, ali da političke tenzije nose potencijal eskalacije.

„U ovom trenutku ne postoji neposredna vojna prijetnja, ali postoje političke i sigurnosne tenzije koje mogu eskalirati ako se ne kontrolišu. Najveći rizik dolazi iz unutrašnje političke nestabilnosti“, rekao je.

On ističe da retorika političkih lidera u regionu ima značajan uticaj na sigurnosnu situaciju, jer može povećati tenzije i proizvesti krizne situacije.

U kontekstu utrke u naoružavanju, Ahatović navodi da ona ne vodi automatski ka sukobu, ali povećava ukupni sigurnosni rizik i stvara tzv. sigurnosnu dilemu među državama regiona.

Govoreći o potencijalnim scenarijima ugrožavanja BiH, on navodi da je realniji rizik kombinacija političke destabilizacije i sigurnosnih incidenata, nego klasična vojna prijetnja.

Ahatović je u razgovoru za Radio Sarajevo poručio i da je za jačanje sigurnosti BiH potrebno usvojiti jasnu strategiju odbrane, modernizirati Oružane snage, povezati namjensku industriju s vojskom te jačati saradnju sa NATO partnerima.