Zelenski traži jasnoću o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu

Redakcija Mostar

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto također je ponudio da se sastanak održi u Budimpešti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da želi dobiti jasnoću u narednih 10 dana o prirodi sigurnosnih garancija prije nego što pristane na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Govoreći pred novinarima 20. augusta, nakon povratka iz Vašingtona, Zelenski je rekao:

„Želimo imati razumijevanje arhitekture sigurnosnih garancija u roku od sedam do deset dana. I na osnovu tog razumijevanja, cilj nam je održati trilateralni sastanak. To je bila moja logika.“

Mjesto održavanja sastanka, na kojem bi učestvovali Zelenski, Putin i američki predsjednik Donald Trump, moglo bi biti u Švicarskoj, Austriji ili Turskoj, rekao je.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto također je ponudio da se sastanak održi u Budimpešti.

„Ako smo potrebni, spremni smo pružiti primjereno pravedne i sigurne uslove za takve mirovne pregovore. Bićemo zadovoljni ako možemo doprinijeti uspjehu mirovnih napora,“ izjavio je Szijjarto u dnevnom podcastu na Facebooku 21. augusta.

Penzionisani general-potpukovnik Keith Kellogg, specijalni američki predstavnik za Ukrajinu i Rusiju, rekao je da državni sekretar SAD-a Marco Rubio predvodi napore na izradi sigurnosnih garancija za Ukrajinu.

Govoreći o tome, Kellogg je dodao: „Ono što oni upravo sada rade – dok mi razgovaramo – jeste da razmatraju sigurnosne garancije, kako one zapravo izgledaju, i prave listu opcija – pod vođstvom sekretara Rubia – listu opcija koju će dostaviti predsjedniku i saveznicima,“ rekao je u intervjuu za voditelja Fox Newsa Larryja Kudlowa, objavljenom 19. augusta.

Ali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je 20. augusta da nema smisla raspravljati o sigurnosnim garancijama bez uključenja Moskve.

„Siguran sam da na Zapadu, a prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama, savršeno dobro razumiju da je ozbiljno razgovarati o sigurnosnim pitanjima bez Ruske Federacije – utopija, put u nigdje,“ izjavio je Lavrov.

Zelenski je rekao da, bez obzira na format sastanka s Putinom, prethodno treba uspostaviti „približan okvir, sličan članu 5.“

Član 5 NATO-a predstavlja kolektivnu sigurnosnu garanciju, prema kojoj su svih 32 članice dužne doći u odbranu bilo koje članice Alijanse koja bude napadnuta.

Vojni komitet NATO-a sastao se 20. augusta, a prisustvovao mu je i američki general Aleksus Grinkewich, vrhovni saveznički komandant Evrope, po prvi put.

‘Otvorena diskusija’ na NATO sastanku

Nakon sastanka, italijanski admiral Đuzepe Kavo Dragone, koji predsjedava komitetom, napisao je na platformi X da je vođena „odlična, otvorena diskusija.“

U intervjuu za Fox News 19. augusta, Trump je rekao da su nekoliko evropskih država „spremne da pošalju ljude na teren“ te dodao: „Mi smo spremni da im pomognemo u mnogim stvarima, posebno, vjerovatno, kada je riječ o avijaciji, jer niko nema ono što mi imamo.“

Kremlj je na svom Telegram kanalu saopćio da je Putin 20. augusta telefonom razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i izrazio „zahvalnost Rusije za napore Turske da olakša pregovore između ruskih i ukrajinskih predstavnika u Istanbulu.“

Tokom noći, ujutro 21. augusta, Rusija je izvela još jedno zračno bombardovanje Ukrajine.

Zelenski je objavio na platformi X da je „ruska vojska postavila jedan od svojih ludih antirekorda“ lansirajući najveći zračni napad 2025. godine, ispalivši 40 raketa i 574 drona tokom noći.

Napisao je: „Nekoliko krstarećih raketa ispaljeno je na američko vlasništvo u Zakarpatskoj oblasti. Bila je to obična civilna firma, uz podršku američkih investicija, koja je proizvodila svakodnevne predmete poput aparata za kafu. Ipak, i ona je bila meta Rusa. Ovo mnogo govori.“

Zelenski je rekao da je u napadu povrijeđeno 15 ljudi

The Epoch Times nije mogao potvrditi detalje incidenta u Zakarpatskoj oblasti, koja graniči s Mađarskom i Slovačkom.

Zelenski je dodao: „Rusi su izveli ovaj napad kao da se ništa nije promijenilo, kao da nema globalnih napora da se zaustavi ovaj rat. Ovo zahtijeva odgovor. Još uvijek nema signala iz Moskve da zaista namjeravaju ući u suštinske pregovore i okončati ovaj rat. Potreban je pritisak. Jake sankcije, jaki carinski nameti.“

Zapadna Ukrajina je daleko od linije fronta na istoku i jugu zemlje, ali sadrži niz fabrika koje proizvode dronove i drugu opremu, kao i skladišne centre.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.