Ističe i da "hitno moramo ponovo naoružati Evropu" , a Komisija će predložiti plan o tome na Evropskom vijeću 6. marta.
Zapadni lideri, bez Sjedinjenih Američkih Država, okupili su se u Velikoj Britaniji kako bi razgovarali o miru u Ukrajini, ali i naoružavanju te zemlje i Evrope.
Britanski premijer Kier Starmer domaćin je.
U obraćanju novinarima on je objavio da, uz jučer najavljeni zajam od 2,2 milijarde funti, dodaje se još 1,6 milijardi funti za finansiranje izvoza iz Ujedinjenog Kraljevstva, omogućavajući Ukrajini "da kupi više od 5.000 raketa protivvazdušne odbrane, koje će se proizvoditi u Belfastu, stvarajući radna mjesta u našem briljantnom sektoru odbrane".
"Ovo će biti od vitalnog značaja za zaštitu kritične infrastrukture sada i jačanje Ukrajine u osiguravanju mira kada dođe, jer moramo učiti iz grešaka iz prošlosti. Ne možemo prihvatiti slab dogovor kao što je Minsk, koji Rusija može s lakoćom prekršiti", rekao je.
Ne želim sukob u Ukrajini, u Evropi, a svakako ne u Ujedinjenom Kraljevstvu. Želim stabilnost u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Način da se osigura ta stabilnost je da osiguramo da smo u stanju da odbranimo dogovor u Ukrajini, jer jedina stvar koju nam naša istorija govori jeste da će se sukob, ako dođe do sukoba u Evropi, izliti na naše obale", poručio je britanski premijer odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da li će Rusija i Velika Britanija "ući u rat".
Odbacio je sugestiju da su SAD sada "nepouzdan saveznik", jer kaže da su bile pouzdan saveznik mnogo, mnogo decenija, i da su i dalje.
On kaže da su današnji razgovori bili zasnovani na tome da će Evropa raditi zajedno sa SAD.
Starmer kaže da su se lideri složili da održe vojnu pomoć i povećaju ekonomski pritisak na Rusiju, te će insistirati da Ukrajina treba da bude za stolom za bilo kakve mirovne pregovore.
On potvrđuje planove za okupljanje "koalicije voljnih" za provedbu bilo kakvog mirovnog sporazuma, pri čemu će Velika Britanija preuzeti vodeću ulogu.
"Ići ćemo dalje da razvijamo koaliciju voljnih da brane dogovor u Ukrajini i garantiraju mir.
Neće se svaka država osjećati sposobnom da doprinese, ali to ne može značiti da sjedimo skrštenih ruku.
Umjesto toga, oni koji su voljni sada će intenzivirati planiranje sa stvarnom hitnošću. Velika Britanija je spremna da to podrži trupama na zemlji i avionima u vazduhu, zajedno sa drugima", istakao je britanski premijer.
Istakao je i da je o svemu već ranije pripremio američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Gledajte, sinoć sam razgovarao sa predsjednikom Trampom.
Neću ulaziti u detalje tog razgovora, ali ne bih poduzeo ovaj korak ovim putem da nisam mislio da je to nešto što će donijeti pozitivan ishod u smislu osiguravanja da zajedno – Ukrajina, Evropa, UK i SAD – krenemo zajedno ka trajnom miru", rekao je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je još više ulaganja u vojnu industriju.
Ona kaže da su lideri imali "dobru i iskrenu diskusiju", razgovarajući o tome šta je potrebno da se Ukrajina stavi u poziciju snage.
Ukrajini su potrebne "sveobuhvatne sigurnosne garancije" , podržavajući njene ekonomske i vojne pozicije.
Ističe i da "hitno moramo ponovo naoružati Evropu" , a Komisija će predložiti plan o tome na Evropskom vijeću 6. marta.
"Sada je od najveće važnosti da se pojačaju investicije u odbranu na duži vremenski period. To je za sigurnost Evropske unije, a mi moramo… u geostrateškom okruženju u kojem živimo, da se pripremimo za najgore, a samim tim i da pojačamo odbranu”, kaže ona.
Upitana o njenoj poruci za SAD, rekla je "spremni smo, zajedno s vama, da branimo demokratiju i princip da postoji vladavina prava, da ne možete vršiti invaziju... i maltretirati svog susjeda ili ne možete promijeniti granice silom."
Odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je sastanak bio “vrijedan” i da je poslužio kao prilika da se ponovo potvrdi podrška Evrope Ukrajini kao “žrtvi ruske agresije”.
Rekao je da je za Ukrajinu od ključne važnosti da bude u poziciji da pregovara o svojoj budućnosti.
Također je upitan da ne pozove pretpostavljenog sljedećeg kancelara Friedricha Merza da mu se pridruži na samitu, a odgovorio je da je par ostao u bliskom kontaktu.
Ranije danas, Reuters je izvijestio da dvije glavne stranke u pregovorima o formiranju nove njemačke vlade razmatraju brzo osnivanje dva specijalna fonda potencijalno vrijedna stotine milijardi evra, jednog za odbranu i drugog za infrastrukturu.
Nadamo se da će sredstva biti odobrena u martu tokom sadašnjeg parlamenta prije nego što se formira nova vlada, rekli su Reutersu ljudi koji poznaju razgovore, ali odluke još nisu donesene.
Poljski premijer Donald Tusk pozdravio je sastanak kao "historijski" i rekao da je došao u vrijeme "velikog izazova za cijelu Evropu, ne samo EU i Ukrajinu".
Rekao je da "nema sumnje ko je agresor, a ko napadnut i ko je stavio Evropu na svoju stranu, ali je potvrdio da se govorilo o "preuzimanju veće odgovornosti" za finansiranje vojske i odbrane od strane evropskih zemalja.
Ponovio je da je Poljska najveći trošak NATO-a sa 4,7 odsto BDP-a i dodao da je sretan "što sve više zemalja ide dalje od riječi i deklaracija... da poveća potrošnju".
Također je odbacio sve sugestije o trajnom razdoru između Evrope i SAD, jer je insistirao da "ne možemo dozvoliti da se to dogodi".
"Srećom, svi bez izuzetka i bez obzira na emocije koje možemo osjećati, želimo da naši transatlantski odnosi između EU i SAD budu što jači", rekao je.
Govoreći o samitu Evropskog vijeća sljedeće nedjelje, rekao je da na njega gleda sa "opreznim optimizmom" da će on "poslati vrlo jasan impuls koji će Putinu i Rusiji pokazati da se niko ovdje, na zapadu, ne namjerava predati njegovojj uceni i agresiji".
