Ovogodišnji skup također izgleda napet.
NATO razmatra prekid svoje nedavne prakse održavanja godišnjih samita, reklo je šest izvora za Reuters, potez koji bi mogao izbjeći potencijalno napet susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u njegovoj posljednjoj godini na dužnosti.
Trumpova administracija je više puta oštro kritikovala mnoge od 31 druge članice odbrambenog saveza predvođenog SAD-om, a nedavno je neke kritikovala zbog toga što ne pružaju veću pomoć američkim vojnim operacijama protiv Irana.
Učestalost samita NATO-a varirala je tokom sedamdesetsedmogodišnje historije saveza, ali se njegovi lideri sastaju svakog ljeta od 2021. godine i ove godine će se okupiti u turskoj prijestolnici Ankari 7. i 8. jula.
Ipak, neke članice vrše pritisak da se uspori tempo, rekli su za Reuters visoki evropski zvaničnik i pet diplomata, svi iz zemalja članica NATO-a.
Članice NATO-a traže manje drame i bolje odluke
Jedan diplomata je rekao da će se samit 2027. godine, koji će se održati u Albaniji, vjerovatno održati te jeseni i da NATO razmatra da ga uopšte ne održi 2028. – u godini predsjedničkih izbora u SAD-u i Trumpove posljednje pune kalendarske godine na vlasti.
Drugi je rekao da neke zemlje vrše pritisak na održavanje samita svake dvije godine, dodajući da još nije donesena nikakva odluka i da će generalni sekretar Mark Rutte imati posljednju riječ.
Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o internim raspravama NATO-a.
Kao odgovor na upit Reutersa, zvaničnik NATO-a je rekao: „NATO će nastaviti da održava redovne sastanke šefova država i vlada, a između samita, saveznici NATO-a će nastaviti da se konsultuju, planiraju i donose odluke o našoj zajedničkoj sigurnosti.“
Dva izvora su spomenula Trumpa kao faktor, ali nekoliko je reklo da su u igri šira razmatranja.
Neki diplomati i analitičari već dugo tvrde da godišnji samiti stvaraju pritisak za upečatljive rezultate koji odvlače pažnju od dugoročnog planiranja.
„Bolje je imati manje samita nego loših samita“, rekao je jedan diplomata.
„Ionako imamo puno posla pred sobom, znamo šta moramo da radimo.“ Drugi je rekao da je kvalitet diskusija i odluka prava mjera snage saveza.
Trump baca sjenu na sastanke NATO-a
Phyllis Berry, nerezidentna viša saradnica Atlantskog vijeća, napisala je: „Smanjenje broja visokoprofilisanih samita omogućilo bi NATO-u da nastavi sa svojim poslom i smanji dramu koja je obilježila mnoge nedavne transatlantske susrete.“
U članku objavljenom na web stranici think tanka prošle sedmice, ona je napomenula da je NATO održao samo osam samita tokom decenija Hladnog rata. Opisala je Trumpova prva tri NATO samita u njegovom prvom mandatu kao „sporne događaje, kojima su dominirale njegove žalbe na niske savezničke troškove odbrane“.
Prošlogodišnji samit u Hagu također je uveliko bio oblikovan Trumpovim zahtjevom da članice NATO-a oštro povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a – cilj koji su prihvatile pristajući da potroše 3,5% na osnovnu odbranu i 1,5% na šira ulaganja vezana za sigurnost. Sama činjenica da je završen bez većih problema smatrana je uspjehom.
Ovogodišnji skup također izgleda napet.
Nakon što su saveznici NATO-a odbili da mu pruže podršku koju je tražio u ratu s Iranom, koji je započeo bez konsultacija ili informisanja s njima, Trump je otvoreno doveo u pitanje da li SAD treba stati uz NATO-ov pakt o međusobnoj odbrani i rekao da razmatra napuštanje saveza.
Mjesecima ranije, položio je pravo na Grenland, autonomnu teritoriju koja pripada Danskoj, članici NATO-a.
Na samitu 2018. godine, Trump je zaprijetio da će napustiti skup u znak protesta zbog niskih izdvajanja za odbranu drugih saveznika NATO-a.
„Da je ispunio svoju prijetnju da će u znak protesta napustiti zemlju, ostali bismo sami sastavljati dijelove razorenog NATO-a“, napisao je Jens Stoltenberg, tadašnji generalni sekretar NATO-a, u memoarima objavljenim prošle godine.
