Voće postaje luksuz: BiH sve više uvozi, cijene "ludo" rastu

Ovaj trend posebno je izražen kada je riječ o hrani, a među proizvodima čije cijene najbrže rastu izdvajaju se voće i povrće.

Poremećaji na svjetskom tržištu, koji su počeli pandemijom koronavirusa, nastavljeni ratom u Ukrajini, a dodatno produbljeni novim sukobima na Bliskom istoku, već godinama podižu cijene osnovnih životnih namirnica širom svijeta, tako i Bosni i Hercegovini.

Ovaj trend posebno je izražen kada je riječ o hrani, a među proizvodima čije cijene najbrže rastu izdvajaju se voće i povrće. Osim globalnih ekonomskih i političkih kriza, na poskupljenja snažno utiču i klimatske promjene te sve češće vremenske nepogode, koje dodatno otežavaju proizvodnju.

Rekordna poskupljenja

Prema posljednjim podacima Eurostata, cijene svježeg voća u zemljama Evropske unije (EU) u proteklih godinu dana značajno su porasle. Najveći rast zabilježen je u Estoniji i Rumuniji, gdje su cijene povećane za 32 posto, zatim u Latviji za 31 posto, dok je u Hrvatskoj rast iznosio 23 posto. Prosjek rasta cijena voća na nivou Evropske unije iznosi sedam posto.

Bosna i Hercegovina, uprkos izuzetno povoljnim prirodnim uslovima za poljoprivrednu proizvodnju, i dalje najveći dio voća uvozi, zbog čega globalna kretanja direktno pogađaju kućne budžete građana. Tako su prošle godine zabilježene rekordno visoke cijene voća i povrća. Kilogram marelica dostizao je 10 KM, smokve su koštale osam, breskve između šest i sedam maraka, dok su jabuke, koje su nekada važile za pristupačno voće, prodavane i po četiri marke za kilogram. Cijene trešanja i jagoda dosezale su čak 20 KM po kilogramu, dok se grožđe na pojedinim mjestima prodavalo i za 14 KM.

Poređenja radi, prije velikih poremećaja na svjetskom tržištu, 2019. godine kilogram trešanja u Bosni i Hercegovini koštao je oko dvije marke, grožđe marku i po, kivi dvije marke, a limun također oko marku i po.

Najviše se uvoze banane i jabuke

Zvanični podaci pokazuju da je uvoz voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu u prvih šest mjeseci prošle godine premašio 265 miliona KM, što je rast od 12,8 posto u odnosu na isti period godinu ranije. Najviše se uvoze banane, jabuke, paradajz, narandže i sjemenski krompir, a glavni dobavljači su Turska, Hrvatska, Albanija, Italija i Nizozemska, piše Večernji list.

Najveći udio u uvozu imaju banane – u prvih šest mjeseci 2025. godine uvezeno ih je 26.640 tona, u vrijednosti od 44,5 miliona KM. Slijede jabuke sa 14,4 miliona KM, paradajz sa 13,4 miliona, narandže sa 13,1 milion, te sjemenski krompir vrijedan 12,5 miliona KM. Najviše voća i povrća Bosna i Hercegovina uvozi iz Turske, u vrijednosti većoj od 43 miliona maraka.

Sve ovo djeluje još paradoksalnije kada se zna da Bosna i Hercegovina raspolaže sa više od 2,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici upozoravaju da je to više nego dovoljno da zemlja proizvede hranu za vlastite potrebe, pa čak i za izvoz. Međutim, ističu da je ključni problem izostanak ozbiljne državne strategije i zaštite domaće proizvodnje.

Bez sistemske podrške domaćim proizvođačima, Bosna i Hercegovina će, upozoravaju, ostati ovisna o uvozu, dok će građani za osnovne životne namirnice plaćati sve više.