Uspjeh AfD-a probudio muslimane, a posebno Turke, u Njemačkoj

Tokom 2000-ih, oni koji su bili neprijateljski raspoloženi prema muslimanima u Njemačkoj bili su neprijateljski raspoloženi i prema Turcima, podsjetio je. "Stoga, glavni neprijatelj kojeg je sadašnji AfD proglasio su muslimani i sasvim je normalno da oni budu pogođeni time".

Turska zajednica i muslimani Njemačke su sve više uznemireni nakon što je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) otprilike udvostručila svoj udio glasova od 2021. godine i završila na drugom mjestu sa skoro 21% na općim izborima u nedjelju.

"Ovo povećanje podrške birača za krajnje desničarske stranke podstaći će ksenofobiju i povećati dodatne rizike za muslimane i Turke", rekao je Bülent Bilgi, bivši čelnik Unije međunarodnih demokrata (UID), nevladine evropske turske organizacije, piše Sabah.

Glavni njemački konzervativci pobijedili su na nacionalnim izborima u zemlji i AfD neće biti dio sljedeće vlade, ali i dalje ima moć da odredi diskurs i stavi veto na zakone u parlamentu.

Uspon krajnje desnice može se pratiti širom Evrope, tvrdi Bilgi, navodeći slična politička dešavanja u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Italiji i Holandiji.

"Ali brojke u Njemačkoj, iskreno, još uvijek nisu tako visoke kao u Italiji ili Francuskoj, ako moramo uporediti", rekao je Bilgi.

AfD je osnovan 2013. uz podršku Nijemaca koji su odbili da plate grčke državne dugove nakon finansijske krize 2007-2008. Stranka je potpuno zauzela krajnje desničare nakon 2015. godine, posebno na vrhuncu izbjegličke krize u kojoj je najmanje 1,3 miliona migranata sa Bliskog istoka zatražilo azil u Evropi.

Dobici AfD-a na izborima uglavnom dolaze iz istočne Njemačke.

"Nacija koja nije bila ozbiljno očišćena od nacističke ideologije pod vlašću Sovjetskog Saveza, očigledno je nastavila tu ideologiju tajno iz generacije u generaciju, a sada se nekako pojavila kroz AfD", rekao je Bilgi, ukazujući na alarmantno nacističku retoriku koju koristi AfD.

"U posljednje vrijeme, diskurs da će izbjeglice istjerati zapadnjake iz Evrope počeo se širiti istočnom Njemačkom, a neki ljudi su zaista počeli vjerovati u to", rekao je Bilgi.

On je tvrdio da antiimigrantski i antimuslimanski osjećaji nikada nisu nestali u Njemačkoj, posebno institucionalni rasizam.

Retorika krajnje desnice posebno je usmjerena protiv imigranata, ali treba napraviti razliku da AfD nema neprijateljstva prema drugim imigrantima unutar Evropske zajednice, kao što su Italijani, Španci, Francuzi ili Belgijanci, kaže Bilgi.

"Retorika AfD-a uglavnom je neprijateljstvo prema muslimanskom segmentu, Turcima", rekao je on. "Ne kriju se kada su otvoreno neprijateljski nastrojeni prema Turskoj i Turcima. Posebno su dobili na snazi antiislamskom retorikom, povećali svoje glasove i to nikada ne kriju jer je to njihovo najmoćnije oružje".

Turska zajednica u Njemačkoj, jedna od najvećih u Evropi sa populacijom većom od 3 miliona ljudi, izrasla je iz malih grupa turskih "gastarbajtera" dovedenih radi obnove Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.

Mnogi su pozdravili odluku Njemačke da prošlog ljeta usvoji zakon o dvojnom državljanstvu, ali s novom konzervativnom vladom i rastućom moći AfD-a strahuju od promjene prava koja su stekli godinama.

Životi mnogih imigranata su već teški, što je očiglednije u ruralnim područjima gdje je posljednjih mjeseci povećano verbalno ili fizičko uznemiravanje muslimana od strane pristalica krajnje desnice, istakao je Bilgi.

"AfD utire put za ovu zloupotrebu", rekao je on, dodajući da ne misli da bi se takvi incidenti značajno povećali u metropolitanskim gradovima.

"Ali antimuslimansko, antiimigrantsko raspoloženje će se povećati u narednim godinama. Mislim da će od sada biti još teže".

Bilgi vjeruje da će to prirodno uticati na Turke, najveću imigrantsku zajednicu u Njemačkoj.

Glavni njemački konzervativci predvođeni Friedrichom Merzom pobijedili su na nacionalnim izborima u Njemačkoj. Merz će vjerovatno biti partner sa socijaldemokratama lijevog centra, koji su pretrpjeli težak poraz nakon raspada njihove vladajuće koalicije.

Ali rezultati su viđeni kao prijekor za mejnstrim stranke jer je AfD zabilježio svoje najbolje rezultate ikada – i alarmantno, najjače za krajnje desničarsku stranku od Drugog svjetskog rata.

Kampanjom su dominirale brige oko velikih migracija, a Merz je takođe obećao oštar pristup, kao i dugogodišnju stagnaciju najveće evropske ekonomije.

AfD je likovao u nedjelju navečer, a lideri su obećali da će postati glavna stranka u zemlji na sljedećim izborima kako se njena privlačnost bude širila. Stranka se etablirala kao značajna politička snaga u 12 godina od osnivanja, ali još nije bila dio nijedne državne ili nacionalne vlade.

To je rezultat onoga što se često naziva "firewall" protiv AfD-a. Druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, koji je pod nadzorom domaće obavještajne agencije zbog sumnje na desni ekstremizam, čemu se stranka oštro protivi.

Njeni ogranci u tri istočne države označeni su kao "dokazano desničarske ekstremističke" grupe, što je posebno osjetljivo s obzirom na njemačku nacističku prošlost.