UN upozorava: Mjesta iz kojih nabavljamo namirnice presušuju

Redakcija Mostar

Stručnjaci navode da je opskrba hranom u pojedinim područjima "gurnuta na rub" zbog sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova, kako na kopnu tako i na moru.

Ekstremne vrućine ugrožavaju svjetske sisteme ishrane – poljoprivrednici ne mogu raditi na otvorenom, stoka je pod stresom, a prinosi usjeva opadaju, što dovodi u opasnost egzistenciju više od milijardu ljudi, upozorile su Ujedinjene nacije.

Stručnjaci navode da je opskrba hranom u pojedinim područjima "gurnuta na rub" zbog sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova, kako na kopnu tako i na moru. Ovi podaci izneseni su u velikom zajedničkom izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO), piše The Guardian.

U već vrelim regijama, uključujući veći dio Indije i južne Azije, tropsku podsaharsku Afriku te dijelove Centralne i Južne Amerike, poljoprivrednicima bi moglo postati nemoguće sigurno raditi čak 250 dana u godini – što je više od dvije trećine vremena.

Stoka i usjevi pod udarom

Kako se dalje navodi, kod stoke je već zabilježen porast stope smrtnosti, jer toplinski stres kod uobičajenih vrsta počinje već na 25°C. Ekstremna vrućina smanjuje prinose mliječnih krava te umanjuje sadržaj masti i proteina u mlijeku.

"Svinje i pilići se ne mogu znojiti, pa se s porastom temperatura suočavaju s oštećenjima probavnog trakta, otkazivanjem organa i kardiovaskularnim šokom. Prinosi većine poljoprivrednih kultura počinju opadati na temperaturama iznad 30°C, uz oštećenja koja uključuju oslabljene ćelijske zidove i proizvodnju toksina. Prinosi kukuruza u nekim su područjima pali za oko 10%. Pšenica bilježi sličan pad, a predviđa se i daljnje slabljenje prinosa kako temperature budu rasle iznad 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo", istaknuto je.

Toplotni valovi u okeanima također masovno ubijaju ribu jer, kako je pojašnjeno, toplota smanjuje nivo otopljenog kisika u vodi, što dovodi do drastičnog pada populacija.

Neophodna hitna adaptacija

Izvještaj objavljen u srijedu naglašava da bi se moglo učiniti mnogo više na upozoravanju poljoprivrednika, jer su toplinski valovi često predvidivi. Vremenske prognoze i mobilne komunikacije mogle bi se koristiti za slanje upozorenja čim se očekuje ekstremno vrijeme.

Richard Waite iz World Resources Institutea ističe da je ključno odmah započeti s prilagodbom.

"Bez adaptacije, ekstremna vrućina će smanjiti prinose usjeva i stoke, što će prisiliti širenje poljoprivrede na nove površine kako bi se održala proizvodnja hrane. To bi dovelo do još većih emisija gasova, što bi zauzvrat pogoršalo utjecaj klime na poljoprivredu. Moramo prekinuti taj začarani krug", poručio je Waite.

Ugroženi životi radnika

Morgan Ody, generalna koordinatorka globalne organizacije La Via Campesina, upozorava da su životi radnika sve ugroženiji.

Ona ističe da su poljoprivrednici i ribari, posebno žene i starije osobe, izuzetno ranjivi na ekstremne vrućine koje ugrožavaju njihovo zdravlje.

Ody poziva na obeštećenje radnika za gubitke, otpis dugova i javne investicije u mjere prilagodbe, kao i na stroga pravila o sigurnosti na radu koja bi ograničila izloženost visokim temperaturama uz obavezno osiguranje hlada, odmora i vode.

Ranjivost industrijskih sistema

Moderni industrijalizovani sistemi ishrane oslanjaju se na uzak spektar osnovnih usjeva i visokospecijalizovane sisteme zavisne o vještačkim đubrivima.

To ih, dodaje se, čini izuzetno ranjivim na šokove poput ekstremne vrućine, smatra profesorica Molly Anderson. Ona poziva na razvoj raznolikijeg sistema ishrane i povratak drveća i sjene na farme.

Tim Lang, profesor emeritus politike ishrane na Univerzitetu u Londonu, upozorava da ni umjerene regije poput britanskih ostrva nisu imune.

"Mjesta odakle nabavljamo hranu će presušiti. Namjena zemljišta će se mijenjati, a zavisnost o vodi postat će kritična tačka. Svako ko misli da nas klimatske promjene neće pogoditi, trebao bi ponovo razmisliti", zaključio je Lang.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.