Turska: Erdogan punih 11 godina predsjednik države

Turska je u nedjelju, 16. aprila 2017. godine, ponovo izašla na birališta kako bi glasala o ustavnom amandmanu kojim bi se uveo predsjednički sistem vlasti.

Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan navršio je 11 godina na predsjedničkom mandatu, koji je započeo izborima 10. augusta 2014. godine.

Prema informacijama koje je prikupio dopisnik Anadolu Agency (AA), turski narod je prvi put izašao na birališta kako bi izabrao svog predsjednika 10. augusta 2014. godine, nakon ustavnog amandmana iz 2007. godine koji je omogućio da predsjednika direktno bira narod.

Erdoğan je osvojio 51,79 posto glasova, postavši 12. predsjednik Republike Turske.

S obzirom na to da su u bliskoj budućnosti na dnevnom redu debate o promjeni sistema, Turska je u nedjelju, 16. aprila 2017. godine, ponovo izašla na birališta kako bi glasala o ustavnom amandmanu kojim bi se uveo predsjednički sistem vlasti. Referendum je dao 51,41 posto glasova "za" i 48,59 posto glasova "ne". Ustavni amandman stupio je na snagu nakon što su konačni rezultati objavljeni u Službenom glasniku 27. aprila.

Izbori su održani 24. juna 2018. godine kako bi se odredio prvi predsjednik novog sistema i članovi Parlamenta 27. saziva.

Na predsjedničkim izborima takmičilo se šest kandidata. Narodni savez, koji su formirali AKP i MHP, nominovao je predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, CHP Muharrema İncea i HDP Selahattina Demirtaşa za svoje predsjedničke kandidate. Za predsjedničku poziciju takmičili su se i predsjednica stranke İYİ Meral Akşener, koja se prijavila za predsjedničku kandidaturu putem birača i prikupila potrebnih 100.000 potpisa, predsjednica stranke Felicity Temel Karamollaoğlu i predsjednik stranke Domovina Doğu Perinçek.

Prvi predsjednik novog sistema

Pobjednik izbora bio je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i Narodni savez.

Nakon što je prvi predsjednik novog sistema, Erdoğan, položio zakletvu u Velikoj narodnoj skupštini Turske, u Predsjedničkom kompleksu održana je ceremonija, a prvi kabinet novog sistema odobrio je predsjednik Erdoğan 9. jula 2018. godine.

Drugi izbori predsjedničkog sistema vlasti održani su 2023. godine. Erdoğan je u predsjedničkim izborima održanim 14. maja ušao u izbornu utrku s Kemalom Kılıçdaroğluom, Sinanom Oğanom i Muharremom İnceom, ali je İnce povukao svoju kandidaturu tri dana prije izbora.

Erdoğan, koji je u prvom krugu osvojio 27.133.849 od 54.796.049 važećih glasova, završio je u vodstvu sa 49,25 posto. Kılıçdaroğlu je dobio 44,88 posto sa 24.595.178 glasova, Oğan 5,17 posto sa 2.831.239 glasova, a İnce, koji je bio na glasačkom listiću uprkos povlačenju kandidature, dobio je 0,43 posto sa 235.783 glasa.

Budući da kandidati nisu mogli osvojiti više od 50 posto glasova, Erdoğan i Kılıçdaroğlu, koji su dobili najviše glasova na izborima 14. maja, ponovo su se suočili s biračima u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 28. maja.

Recep Tayyip Erdoğan, koji je u drugom krugu izbora dobio 27 miliona 725 hiljada 131 glas sa 52,16 posto, ponovo je izabran za predsjednika, dok je njegov rival Kemal Kılıçdaroğlu dobio 25 miliona 432 hiljade 951 glas sa 47,84 posto.

Erdoğan, koji je ovim izborima započeo svoj drugi mandat u novom sistemu, navršio je 11 godina na funkciji otkako je prvi put izabran za predsjedničkog predsjednika 10. augusta 2014. godine.

Tokom ovog perioda, Turska se intenzivno bavila diplomatijom u vanjskoj politici, posebno po pitanjima kao što su izraelski napadi na Gazu, rat između Ukrajine i Rusije i kriza u Somalilandu između Etiopije i Somalije. Na domaćem planu, pokušala je izbrisati ožiljke zemljotresa sa epicentrom u Kahramanmarašu, koji su 6. februara 2023. godine opisani kao "katastrofa stoljeća". Tokom ovog perioda, Turska je također bila najvažniji podržavalac Azerbejdžana u pobjedi u Karabahu.

Studije "Turska bez terorizma"

Nakon što je ostvarila historijski napredak u mnogim oblastima, od sigurnosti do demokratije, od ekonomije do tehnologije, od odbrambene industrije do vanjske politike, Turska je pod vodstvom predsjednika Erdogana, zajedno s Narodnim savezom, napravila prve korake ka "Turskoj bez terorizma".

Komisija osnovana u okviru procesa "Turska bez terorizma" u Parlamentu započela je svoj rad pod nazivom "Komisija za nacionalnu solidarnost, bratstvo i demokratiju".