Prema navodima četvorice diplomata u NATO-u, Vašington insistira da se savez vrati svom užem mandatu kolektivne odbrane i odvraćanja.
Administracija SAD-a pod Donaldom Trumpom vrši pritisak na saveznike u NATO-u da okončaju savjetodavnu misiju u Iraku i postepeno smanje mirovnu operaciju KFOR na Kosovu, uz ograničavanje učešća Ukrajine i indo-pacifičkih partnera na julskom samitu u Ankari.
Prema navodima četvorice diplomata u NATO-u, Vašington insistira da se savez vrati svom užem mandatu kolektivne odbrane i odvraćanja, smanjujući tzv. "out-of-area activities" koje podrazumijevaju angažman izvan tradicionalnog euroatlantskog prostora prostora.
Unutar Alijanse ovaj zaokret se neformalno opisuje kao "povratak na fabrička podešavanja", a odražava politiku Bijele kuće da NATO tretira isključivo kao euroatlantski odbrambeni pakt.
SAD su u proteklim mjesecima lobirale da se smanji mirovna operacija KFOR na Kosovu te da se Ukrajina i četiri indo-pacifička partnera – Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja - ne pozovu na formalne sastanke na godišnjem samitu NATO-a u Ankari u julu. Prema ovim planovima, partneri bi mogli biti prisutni samo na sporednim događajima, uz objašnjenje da se želi smanjiti broj formalnih sesija i fokusirati na "osnovna pitanja NATO-a".
Zamjenik šefa Pentagona Elbridge Colby nedavno je saveznicima izložio viziju onoga što je nazvao "NATO 3.0", naglašavajući da ne svaka misija može biti prioritet i da ne svaka sposobnost može biti vrhunski opremljena.
On je, obraćajući se ministrima odbrane članica Alijanse, poručio da će mjera ozbiljnosti biti sposobnost europskih snaga da se bore, izdrže i pobijede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu saveza.
Jedna od ključnih meta američkog pritiska je NATO misija u Iraku. Savez u toj zemlji održava savjetodavnu misiju usmjerenu na jačanje iračkih sigurnosnih institucija, uključujući policiju, te sprečavanje povratka grupe Islamska država.
Operacija je uspostavljena tokom prvog Trumpovog mandata 2018. godine i višekratno proširivana od 2021., na zahtjev vlasti u Bagdadu. Prema riječima dvojice diplomata, Vašington je od saveznika zatražio da misiju okončaju već u septembru.
Paralelno s tim, SAD bi trebale povući oko 2.500 vojnika iz Iraka na osnovu sporazuma iz 2024. s iračkom vladom. Jedan zvaničnik američke administracije rekao je da je ovaj potez dio Trumpove "posvećenosti okončanju vječitih ratova", uz naglašavanje da se povlačenje provodi u "bliskoj koordinaciji" s Bagdadom.
Stručnjak za Irak Tamer Badawi, saradnik Centra za primijenjena istraživanja u Partnerstvu s Orijentom, ocijenio je da sama NATO misija nije "presudna" za sigurnost zemlje. Međutim, smatra da bi njeno ukidanje, istovremeno s američkim povlačenjem, moglo ojačati milicijske grupe i imati "destabilizirajući" učinak na sjevernu Kurdistansku regionalnu vladu.
Unutar NATO-a postoji otpor brzom okončanju misije. Prvi od četvorice diplomata citiranih u tekstu istakao je da "nije trenutak da se napušta Irak" i da vlada u Bagdadu želi prisustvo saveza. Drugi diplomat naveo je da se "većina" saveznika slaže da misiju treba smanjiti, ali u dužem vremenskom periodu i uz zadržavanje manjeg prisustva na terenu.
Slična rasprava vodi se i oko KFOR-a, međunarodne mirovne misije na Kosovu koju predvodi NATO još od 1999. godine i koja trenutno broji oko 4.500 vojnika. SAD su, prema četvorici diplomata, signalizirale želju da se operacija postepeno okonča, što izaziva još veće zabrinutosti među evropskim saveznicima.
